Hrvatska fiskalna politika i Europska Unija

Osim cijena nafte i snažnog eura te dugogodišjih pogrešnih podataka o grčkom feficitu u posljednjem dijelu godišnjeg sastanka ministara financija zemalja članica na dnevnom redu bile su zemlje kandidati i ekonomska situacija u zemljama kadnidatima. Hrvatsku je zastupala državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić.

«Hrvatska je po prvi puta sudjelovala na ovom sastanku, ali s obzirom da tek na ljeto postala kandidat nisu bili predstavljeni dokumenti i izvješća koja Europska komisija izrađuje o kandidatima, već je Komisija prikazala svoje projekcije i očekivanja o stanju u Hrvatskoj, a hrvatski predstavnici su iznjeli svoje komnetare i očekivanja kao i način na koji Hrvatska vidi razvitak ekonomske situacije u Hrvatskoj».

Državna tajnica Dalić je objasnila za Deutsche Welle kakve su projekcije Europske komisije za Hrvatsku.

«Projekcije Komisije u skladu su s očekivanjima koje ima Vlada. Komisija za Hrvatsku očekuje u idućoj godini rast od oko 4 posto, rast bruto domaćeg proizvoda od 4 posto, stabilne cijene i inflaciju od oko dva posto, izvori rasta koje vidi Komisiji su rastući privatni sektor, zatim nastavak stabilnog solidnog rasta investicija. Komisija također kao i Vlada očekuje da će iduće godine i opčenito u idućih nekoliko godina jačati doprinos izvoza rastu bruto domaćih proizvoda, odnosno da će i to biti jedan od pozitivnih efekata kandidatskog statusa».

Premda nije bila prilika za detaljno iznošenje podataka za Hrvatska, hrvatska je strana je predstavila ekonomsku sliku zemlje:

«Bila je prilika za iznijeti sveukupnu ekonomsku sliku, a upravo naša očekivanja brzog rasta ekonomije u narednom razdoblju, o rastu ekonomije od iznad četiri posto u iduće tri godine uključuju u sebe pozitivne efekte priključivanja i priduživanja Europskoj Uniji.

Mi smo podijelili svim ministrima jednu kratku informaciju o Hrvatskoj, o stanju ekonomije, kratak pregled podatak i kratak pregled naših projekcija, vodeći se pretpostavkom da nisu sve zemlje niti svi ministri upoznati sa detaljima hrvatske ekonomske slike».

Idući sastanak ministara financija bit će zapravo prvi pravi sastanak, jer će Hrvatska moći davati svoje komnetare na izvješća o Hrvatskoj:

«Na idućem sastanku za Hrvatsku će biti isto toliko prostora koliko i za ostale kandidate, zato jer kandidatski status među ostalim pozdrazumijeva da se od prilike do kraja prvog kvartala Europskoj komisiji dostavi takozvana fiskalna obavijest odnosno obavijest o stanju proračuna i fiskalne politike u prethodnoj godini. Dakle, to je redovita procesura koju primjenjuje zemlje kandidati, a koju Hrvatska ovoga puta nije primjenila , jer u ožujku ove godine kada je bio rok za podnošenje takvog izvještaja tada nije bila kandidat. Također idući puta na ovakvom sastanku o rvatskoj će se raspravljati vezano uz sve one teme koje se u međuvremenu odrede, kao teme od interesa za ministre financija zemalja članica, a o kojima će nakon toga Europska komisija sačiniti izvještaj. Hrvatska će dakle na idućem sastanku imati priliku komentirati ta izvješća i viđenja Europske komisije o stanju njezine fiskalne politike».

Ovotjedni sastanak ministara financija bio je u znaku problema točnosti izvještavaja o fiskalnom deficitu u Grčkoj. Kako se pokazalo tijekom proteklih mjeseci da Grčka nije sasvim precizno i točno izvještavala o stanju i visini svoga deficita, tijekom ovoga sastanka postalo je sasvim vidljivo da će europski ministri financija u narednom razdoblju inzistirati na kvaliteti fiskalne statistike, na točnosti podataka i da je kvaliteta statistike i kvaliteta fiskalne statistike biti jedan od glavnih prioriteta u idućem razdoblju. Nedostatnost i netočnost podataka predbacuje se i Hrvatskoj, primjerice oko poljoprivrede. Stoga smo upitali državnu tajnicu Martinu Dalić, što na tom području radi hrvatsko ministarstvo financija?

«Mi smo početkom ove godine u cijelosti prešli na takozvani statistički standard GFS2001 koji propisuje MMF. Ono što će se o Hrvatske očekivati je da pređe na europski standard statističkog izvještavanja, takozvana ESA95. Ono što smo već učinili je značajno poboljšanje informatičke podrške u generiranju fiskalnih podataka, a općenito da Vladaprepoznaje problem statistike, mislim daje vidljivo iz proračuna, s obzirom da je u ovogodišnjem proračunu koji je trenutno na raspravi u Saboru Vlada predložila značajno povečanje stava za Državni zavod za statistiku. Prva fiskalna obavijest koju ćemo u ožujku iduće godine poslati u Komisiju o 2004. godini mislim da će biti pripremljena u statističkom standardu GFS2001. Nakon toga ćemo u dogovoru s Komisijom utvrditi dinamiku uvođenja standarda ESA95. Međutim, sretna je okolnost da su ti standardi relativno bliski, a prijelaskom na GFS2001 Hrvatska je već napravila značaja korak prema konačnom cilj ESA95. Ali, kada govorimo o kvaliteti fiskalne statistike nije to samo pitanje standarda, to je pitanje obuhvata podataka, to je pitanje točnosti podatak, to je pitanje sveobuhvatnog bilježenja svih transakcija koje pripadaju proračunu».