Hrvatska glazba predstavljena u Berlinu
6. listopada 2008
Šećer za kraj: Međunarodno proslavljenome Hrvatskome komornom orkestru iz Zagreba s dirigentom Berislavom Šipušem na čelu i svjetski potvrđenim solisticama Mojcom Ramušćak-Stetencu na violini i Monikom Leskovar na violončelu pripala je čast da upečatljivim nastupom u Francuskoj katedrali sinoć (5.10.) zatvore 1. Festival hrvatske glazbe u Berlinu. Na programu su se, uz djela njemačkih skladatelja, našli i "Notturno" preklani preminuloga Stanka Horvata te Koncert za violinu i orkestar u A duru ranoga dubrovačkog klasika Ivana Mane Jarnovića.
"Mi ovaj festival sagledavamo kao jedan u nizu odnosno kao početak sustavnog predstavljanja hrvatske glazbe u Berlinu", kaže producent manifestacije, voditelj Muzičkog informativnog centra u Zagrebu Davor Merkaš. Led je probila pijanistica Tamara Jurkić-Sviben s recitalom suvremenih skladbi uglavnom hrvatskih autora. Uslijedili su nastupi Zagrebačkog kvarteta, Matea Granića i Kristine Bjelopavlović u kombinaciji saksafon-klavir, orguljaša Maria Perestegija i jazz trija Matije Dedića. "Domaćini su prepoznali kvalitetu. Nama je jako stalo da prezentiramo vrhunske hrvatske umjetnike u okviru ovog festivala na prestižnim koncertnim prostorima. Čini mi se da je, što se toga tiče, ovogodišnje predstavljanje hrvatske glazbe u Berlinu uspjelo", zadovoljno konstatira Merkaš.
Njemačka i hrvatska povijest glazbe međusobno isprepletene
Za pravo mu daju i reakcije posjetitelja. "Vrlo dobar koncert", "odličan nastup", "dojmljive solistice i djela hrvatskih autora koje nemamo često priliku slušati", moglo se čuti u anketi. No, po čemu to hrvatska ozbilja glazba jeste ili bi trebala biti zanimljiva njemačkoj publici? "Ja sam se usudio reći da je hrvatska povijest glazbe dijelom i njemačka povijest glazbe. Ako uzmete u obzir tko je sve živio u našim krajevima – od Dore Pejačević kojoj je njemački bio materinji jezik, preko Blagoja Berse koji je više od 20 godina živio u Beču skladajući na njemačke tekstove, do Ferde Livadića i cijeloga Ilirskog kruga koji je udario temelje hrvatskoj glazbi – sve su to bili 'Nijemci'", pojašnjava Merkaš.
Festival hrvatske glazbe u Berlinu se u svom prvom izdanju usredotočio na akademske glazbenike, ali na tome ne bi trebalo ostati, napominje njegov producent: "Mi smo u okviru ovog festivala imali koncert Matije Dedića, dakle jedan iskorak u jazz. Mi isto tako namjeravamo ovamo dovesti umjetnike koji se bave izvornom, tradicionalnom hrvatskom glazbom." A to znači vrhunske folklorne ansamble, klape, a s vremenom možda čak i estradne zvijezde visokoga umjetničkog dometa poput Olivera Dragojevića. No, do tada je još mnogo posla – i ne samo organizacijskog, primjećuje Merkaš: "Ovaj festival je za mene kao voditelja Muzičkog informativnog centra vrlo važan i zato što mi kroz njega ukazujemo na našu veliku baštinu, ali i velike zadaće koje su još pred nama, a to je izdavanje nota i sređivanje tih ostavština da bismo sami vidjeli što imamo."