Hrvatska i NATO savez u 2005. godini

«Kada govorimo o Hrvatskoj, upravo sam čuo dobru vijest da je general Gotovina uhićen. Ostaloj dvojci, Karadžiću i Mladiću, koji nisu jedini, također je mjesto u Haagu, a ne u bjegu», izjavio je glavni tajnik NATO saveza Jaap de Hoop Scheffer na konferenciji za novinare nakon jesenskog sastanka ministara vanjskih poslova 26 zemalja članica ovog saveza. Hrvatska bi mogla biti prva zemlja koja će najprije postati članica Europske Unije pa tek nakon toga NATO saveza, to je rečenica koja se krajem godine i nakon uhićenja Ante Gotovine mogla vrlo često mogla čuti u novinarskim i diplomatskim krugovima u Bruxellesu.

Hrvatska prije u EU nego u NATO?

Naime, dok je cilj Hrvatske da sudjeluje na izborima za Europski parlament u lipnju 2009. godine i do tada postati punopravna članica Europske Unije, kada je riječ o NATO savezu čini se da će Hrvatska morati još pričekati. Naime, na sastanku na vrhu NATO saveza iduće godine nije za očekivati poziv u članstvo bilo kojoj zemlji, pa tako ni Hrvatskoj. Razlog tomu je što NATO idući summit želi posvetiti konsolidaciji saveza za nove izazove. Slijedeći sastanak na vrhu na programu je na proljeće 2008. godine i tek tada Hrvatska kao i Albanija i Makedonija mogu očekivati poziv u članstvo. Obzirom da proces potvrde i ratifikacije poziva u zemljama članicama NATO saveza također traje oko godinu i pol dana, Hrvatska bi najranije mogla postati članciom NATO saveza u kasnu jesen 2009. godine. Koliko će uhićenje Gotovine i veliki utjecaj SAD na kraju odigrati pozitivnu ulogu i potaknuti ubrzanje postupka da Hrvatska uđe u NATO savez ovoga trenutka je teško ocijeniti.

Četvrti godišnji akcijski plan za članstvo (MAP)

Hrvatska je jesenas u sjedištu NATO saveza predstavila svoj četvrti godišnji akcijski plan za članstvo, ovoga puta za 2005./2006. godinu. Hrvatska je prezentirala svoja postignuća na području vanjske i sigurnosne politike, zatim dostignuća i planove na području doprinosa savezničkim operacijama (Hrvatska je utrostručila broj svojih vojnika u Afganistanu sa 50 na 150) i time aktivno sudjeluje u suzbijanju prijetnji zajedničkim vrijednostima i interesima te na području obrambene reforme kojoj je cilj izgradnja sustava oružanih snaga u potpunosti kompatibilnih s NATO-om. Najviše interesa kod zemalja članica iskazano je kod političkih, obrambeno-vojnih pitanja, sudjelovanja hrvatskih vojnika u mirovnim operacijama NATO-a, financijskih aspekta te pitanja odnosa s javnošću.

Gotovo sve članice su naglasile, a Hrvatska najavila u dokumentu potreban nastavak poptune suradnje s Haaškim sudom, zatim povratak izbjeglica i njihove imovine, suradnju sa susjedima, provedbu pravosudne reforme, obrambeni proračun koji omogučava provedbu reformi i odnose s javnošću i informiranja o NATO savezu. U pogledu obrambenih i vojnih pitanja Hrvatska je završila strategijski pregled obrane, kojim su postavljeni temelji daljnjeg razvoja obrambenog sustava, kompatibilnog s NATO-om. U predstojećem ciklusu MAP-a, planira se izrada dugoročnog plana razvoja, u kojem će se utvrditi nova struktura oružanih snaga te konkretni projekti u pogledu modernizacije i opremanja s ciljem postupnog dostizanja potrebnih sposobnosti do 2015. godine.

Što NATO preporuča Hrvatskoj?

NATO preporuča izdvajanja za obranu u visini od 2% BNP-a, Hrvatska trenutno izdvaja gotovo 1,7%, naglasio je Pjer Šimunović, nacionalni koordinator za NATO savez. Koliko je važna informacija hrvatskih građana o NATO savezu govori i podatak ispitivanja iz lipnja mjeseca ove godine u kojem je jedna trećina ispitanika izjavila da je neutralna, jedna trećina da podržava i jedna trećina da je protiv ulaska Hrvatske u NATO savez. Zbog toga Hrvatska namjerava pokrenuti posebnu web stranicu posvećenu ulasku u NATO, zatim niz predavanja o NATO savezu na hrvatskim sveučilištima te veću otvorenost prema medijima. Na posljednjem sastanku ministara vanjskih poslova Euroatlanskog partnerskog vijeća 8.12. u Bruxellesu, uzgred rečeno na dan objaviljavnja vijesti o uhićenju Gotovine na Kanarima, ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović odgovorila je domaćim i stranim novinarima ne samo na pitanja o pojedinistima uhičenja Govotine, već i o nekim pitanjima koji se izravno tiču odnosa NATO saveza i Hrvatske, primjerice Kosovo i Afganistan: “Kada je riječ o Kosovu u interesu Hrvatske je mir i stabilnost u području jugoistočne Europe i Hrvatska će prihvatiti svako riješenje do kojeg se dođe u pregovorima između Beograda i Prištine, vodeći pri tome računa o poštivanju standarda, o poštivanju ljudskih i manjinskih prava i u tom smislu ćemo slijediti i usklađivati se s politikom Europske Unije i NATO saveza. Kada je riječ o Afganistanu Hrvatski Sabor je donio odluku o povečanju naše misije sa 50 na 150 vojnika. Moj predstojeći cilj putovanja u Afganistan je razgovarati s afganistanskim vlastima kako Hrvatska može pomoći u uspostavi stabilnih institucija mira i stabilnosti te pružiti pomoć iz vlastitog iskustva”, naglasila je ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović.

NATO i ostale zemlje regije jugoistočne Europe

Na sjedinici Euroatlanskog partnerskog vijeća sudjelovali su kao promatrači šefovi diplomacija Srbije i Crne Gore te Bosne i Hercegovine, Vuk Drašković i Mladen Ivanić. “Pozivajući ove dvije zemlje NATO demonstrira da dijeli njihov cilj da postanu punopravne članice Partnerstva za mir na temelju napore koje su poduzele ove dvije države. No obje zemlje znaju vrlo dobro kao i mi da mora postojati puna suradnja s Haaškim sudom prije nego postanu članicama NATO-ovog programa Partnerstvo za mir”. Drugim riječima, nakon uhićenja Gotovine, NATO-ov pritisak na Srbiju i Crnu Goru te Bosnu i Hercegovinu da privedu i posljednje bjegunce, prije svega Karadžića i Mladića sve je veći i stalno raste.