Hrvatska kroz tjedan u EU

Deset dana prije sastanka proširene Trojke Europske Unije i radne skupine osnovane kako bi procijenila kvalitetu hrvatske suradnje s Haaškim sudom, prije svega njezinu dostatnost za otvaranje odgođenih pregovora s Europskom Unijom, prema informacijama luxembourškog Predsjedništva, u utorak 26. travnja planirana su tri sastanka. Na jednome bi gostovala glavna tužiteljica haaškog Tribunala Carla del Ponte koja je potvrdila svoj dolazak na sastanak Vijeća ministara. Drugi sastanak na kojem će biti riječi o hrvatskoj suradnji s Haaškim sudom je sastanak Task Force-a, radne skupine, to znači ministara vanjskih poslova predsjedavajuće zemlje Europske Unije Luxembourga te slijedeće dvije predsjedavajuće zemlje, Austrije i Velike Britanije. U radnoj skupini sudjeluju i povjerenik za proširenje Olli Rehn te visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana. Treći je sastanak na temu odnosa Zagreba i Haaga - razmjena je mišljenja i informacija spomenute radne skupine s hrvatskim izaslanstvom, koje će predvoditi ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar – Kitarović.

Za sada jedine poznanice su da se oblik procjenjivanja Hrvatske suradnje promjenio, ali mjerila su ostala ista, to znači Britanci i Nizozemci ne odustaju od stvojih zahtjeva, a u tom ih podržava još nekoliko zemalja članica, a Solana i Rehn opetovano su pojasnili što za njih znači « puna suradnja ». Od Luxembourga, predsjedavajuće zemlje Europske Unije do kraja lipnja, očekuje se unatoč neutralne uloge, da će od Hrvatske tražiti da ubuduće bude jača na djelima nego na riječima.

U srijedu u Europskom parlamentu u Strassbourgu na plenarnoj sjedinici na programu bio izvještaj o napretku na zapadnom Balkanu. Europskim zastupnicima obratio se i povjerenik za proširenje Olli Rehn koji je naglasio da će ova i iduća godina biti ključne za odnose zemalja zapadnog Balkana i Europske Unije.Oko Hrvatske on je naglasio slijedeće: «Bio sam razočaran da Hrvatska nije bila u stanju osigurati punu suradnju s Haaškim sudom do sredine ožujka», kaže Rehn dodajući kako se radi o volji i sposobnosti državnih struktura u Hrvatskoj da ispune zahtjeve vladavine prava i svoje međunarodne obveze. «Hrvatska mora pokazati da u potpunosti surađuje s Haaškim sudom kako bi mogli otvoriti pregovore». Povjerenik je još jednom naglasio kako je budućnost Hrvatske unutar Europske Unije, te da je putem prihvaćanja pregovaračkog okvira Europska Unija učinila svoj dio priprema za početak pristupnih pregovora s Hrvatskom.

«Europska Unija je spremna i čeka na Hrvatsku da se pripremi», poručuje Rehn i na kraju zaključuje da unatoč tome što postoje poteškoće, zemlje zapadnog Balkana nalaze se na putu prema Europi i na tome putu čine konstantan napredak.

Izvjestitelj u Europskom parlamentu za Hrvatsku austrijski socijaldemokratski zastupnik Hannes Swoboda je pak kazao slijedeće: «Nadam se da je Europsko vijeće pronašlo rješenje i za Hrvatsku kojoj želi pomoći uspostavom radne skupine koja bi kontrolirala što Hrvatska radi i poduzima da se Gotovina prebaci u Haag i time postigne što skorije rješenje kako bi se vrlo brzo otvorili pregovori o članstvu», naglašava Swoboda koji Hrvatsku ističe kao primjer za cijelu regiju dodajući kako otvaranje pregovora s Hrvatskom ne predstavlja čin protiv već u korist cijele regije.

Swoboda je ponovio kako se kod pune suradnje s Haagom ne radi o izručenju Gotovine, već da se od Hrvatske traži da poduzme sve da se Gotovina može izručiti. Međutim ako se on ne nalazi u Hrvatskoj tada se to od Hrvatske ne može zahtijevati, naglašava Swoboda za kojega je 2009. godina realističan datum prijama Hrvatske u EU.