Hrvatska otvara pregovore za najmanje jedno poglavlje u lipnju

Zasad je sigurno da će se pregovori moći otvoriti za poglavlje znanost i istraživanje, jedno od 35 poglavlja acquis communautairea (europske pravne stečevine), koje je bilo prvo na redu u postupku screeninga, procjene usklađenosti zakonodavstva. Nakon završetka screeninga za to poglavlje, Europska je komisija u svom izviješću preporučila otvaranje pregovora bez ikakvih uvjeta ili "benchmarka". Hrvatska je vlada vrlo brzo nakon što je dobila poziv dostavila svoje pregovaračke pozicije za to poglavlje i sada se očekuje da Europska komisija izradi nacrt zajedničke pregovaračke pozicije EU-a, što bi se trebalo dogoditi sredinom sljedećeg mjeseca.
Danas bi se moglo završiti natezanje država članica Europske Unije oko političkih uvjeta za pregovore s Hrvatskom i Turskom. Pokretanje europske mašinerije i rješavanje jednog po jednog poglavlja, u hodu, vodi prema datumu otvaranja pravih pregovora za jedno ili dva, ali ne više poglavlja i to 12. lipnja, na marginama zasjedanja Vijeća ministara koje se – naravno, za Hrvatsku izgleda drugačije ne može - održava u Luxembourgu.
Na početku pregovora hrvatska je strana očekivala da će u prvoj polovici godine, još za austrijskog predsjedanja biti otvoreni pregovori po šet možda i više poglavlja iako EU nije dijelila ovaj optimizam. Screening jednog poglavlja, onog pravosuđa i temeljnih ljudskih prava, odgođen je jer EU nije znala u koja će poglavlja ugrađivati pitanje ljudskih prava.
Tema je načeta pri prvom usuglašavaju stavova o, naizgled jednostavnom, poglavlju kulture i obrazovanja (jednostavnom izgleda samo za prilagodbu slovu zajedničke pravne stečevine ili acquisa, ali pod uvjetom da su svi podastrijeti podaci točni). Rasprava se pretvorila u debatu o principima da bi na kraju završila tako da su 22 zemlje prihvatile ponuđena rješenja austrijskog Predsjedništva, dok su tri tvrdoglave članice još uvijek nezadovoljne ponuđenim tekstom. Saznalo se da prepreku ne predstavljaju potencijalni protivnici ulaska Turske u Europsku uniju ( dakle Cipar, Grčka ili Francuska) već da su načelna pitanja otvorili Španjolska, Finska i Velika Britanija.
Proces je i za samu Uniju prespor, što se tumači nesnalaženjem ljudi iz europske Komisije na novome poslu i u novim okolnostima gdje je utvrđivanje tzv benchmarka, preduvjeta za otvaranje ili zatvaranje, a u izuzetnim slučajevima i nastavak pregovora, postalo prilično komplicirana disciplina. Uskoro će biti poznat prvi set uvjeta za poglavlje javnih nabavki. Preduvjeti za otvaranje pregovora su novost, do sada su oni uglavnom korišteni za njihovo zatvaranje. Cijela ova priča ukazuje i da Komisija nije govorila istinu tvrdeći da je Unija spremna za pregovore.
Posao će brže napredovati od sredine svibnja, nakon što se objave analize o Bugarskoj i Rumunjskoj te će više ljudi, vremena i energije stajati na raspolaganju za novi krug pregovaranja. Izvjesno je da će postupno i to prilično brzo doći do razdvajanja hrvatskog i turskog procesa. Razdvajanje praktično počinje drugom fazom screeninga, a konačno je u pregovorima, jer svaka zemlja kod pregovora ponekad veoma različite elemente.