Hrvatska slabo koristi fondove EU-a

U Berlinu je tim povodom održana konferencija na kojoj su zainteresirani poduzetnici imali priliku doznati više o europskim fondovima i privrednim potencijalima Hrvatske.

Za financiranje projekata koji se odnose na korištenje alternativnih energija, u Bruxellesu rado izdvajaju novce. Tako bi i Hrvatska uskoro mogla skupi plin, koji uvozi iz Rusije, zamijeniti vlastitom energijom, i to proizvedenom uz pomoć vjetroturbina. Potencijalni investitor, Thomas Lecke kaže: “Nalazimo se u početnoj fazi, završili smo strukturu projekta i sada biramo pogodno mjesto”.

Nedovoljna promocija kontinentalne Hrvatske

Uz ulaganja u solarnu tehnologiju, mogućnost za nove investicije nudi i turizam, poručuje hrvatski amabasador u Njemačkoj, Miro Kovač. Kovač zagovara bolju promocija kontinentalne Hrvatske i u tom kontekstu poručuje: “Imamo velikih potencijala i u Slavoniji, i u Hrvatskom zagorju, i grad Zagreb je zanimljiv. Trebali bismo više promovirati i suradnju regija na području turističke industrije.”

Neophodna decentralizacija Hrvatske

Većina stranih investicija dolazi iz Austrije, Nizozemske i Njemačke, a poduzetnici ulažu u financijski sektor, kemijsku industriju i telekomunikacije. Zanimljivo je, međutim, da se svi poslovi “vrte” oko Zagreba, dok okolne regije zbog toga ispaštaju, tvrdi Siniša Kušić, profesor na Univerzitetu u Frankfurtu: “Upravo ovdje imate mogućnost da koristite novac iz europskih fondova, financirajući projekte koji će ići u pravcu decentralizacije zemlje, jačajući razvoj regija”, poručuje profesor Kušić. Za novac iz europskih fondova mogu se natjecati svi poduzetnici, bez obzira na veličinu osmišljenog projekta.

Autorica: Selma Filipović

Odgovorni urednik: Anto Janković