Hrvatska u borbi protiv trgovine ljudima

Američko ministarstvo vanjskih poslova procjenjuje da je između 600.000 i 800 tisuća ljudi u svijetu, većinom žena i djece žrtve trgovine i krijumčarenja ljudi preko granica, dok se unutar zemalja ta brojka kreće od dva do četiri milijuna. ”Govorimo o ženama i djevojčicama, kojima se trguje zbog seksualnog izrabljivanja, muškarcima kojima se trguje zbog prinudnog rada, djeci kojom se trguje kako bi postali vojnici”, izjavio je šef američke diplomacije Collin Powell predstavljajući godišnje izvješće o toj temi. Sjedinjene su Države rangirale zemlje već prema tome koliko se angažiraju u borbi protiv trgovine ljudima – Hrvatska se našla u srednjoj skupini u kojoj je najveći broj zemalja, a među inima tu su Japan, Grčka, Estonija ili Srbija i Crna Gora. Prema procjeni Amerikanaca te države ne zadovoljavaju u cijelosti američke kriterije, ali koje nisu čak ni pokazale osobiti napor u odnosu na godinu dana ranije da promijene to stanje, međutim su obećale da će učiniti dodatne korake kako bi udovoljile minimalnim zahtjevima. Tragom te ocjene obratili smo se Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Sandra Veber, voditeljica Odjela organiziranog kriminala u Upravi krim-policije Ministarstva unutarnjih poslova ističe da MUP zajedno s drugim srodnim Vladinim resorima te međunarodnim institucijama i nevladinim udrugama godinama surađuje na prevenciji krijumčarenja ljudima. Koji je rezultat te suradnje ?

"S tim u vezi Vlada RH je donijela Nacionalni plan. MUP RH ima znatnu ulogu u provedbi navedenih aktivnosti. Prioritetno tu se misli na identifikaciju žrtava trgovine ljudima, a samim tim i pružanje pomoći tim vulnerabilnim /ranjivim, ozljedivim/ skupinama."

Što je učinjeno od 2002., kada je donesena Strategija ?

"Od 2000.-te godine do danas identificirano je 28 ljudi, žrtava trgovine ljudima. MUP RH je svim navedenim žrtvama pružio pomoć i zaštitu, odnosno inicirao pomoć i zaštitu putem misije AOM-a i udruga, koje po preuzimanju žrtve pružaju žrtvi siguran smještaj, pravnu, medicinsku, psihološku pomoć i organiziraju njihov odlazak u zemlju porijekla na način da prethodno naprave procjenu je li uopće moguć povratak u zemlju. Ukoliko je moguć tada ih preuzimaju njihove organizacije i vode brigu o navedenoj žrtvi, dakle vode brigu o samoj reintegraciji."

Tijekom 2003. godine registrirano je 8 žrtava trgovine ljudima. Što pokazuju analize najnovijih podataka ?

"U 2004. godini, dakle u ovih šest mjeseci imamo jednu državljanku Maroka, dvije državljanke Srbije i Crne Gore, jednu državljanku Bosne i Hercegovine, jednu državljanku Moldavije i tri državljanke Hrvatske. Analizom ovih slučajeva razvidno je da je Republika Hrvatska uglavnom tranzitna zemlja za žrtve trgovine ljudima, iako u manjoj mjeri, dakle u manjem broju slučajeva pokazuje se i da je zemlja odredište trgovine ljudima."

Slovenija je nedavno upozorila Hrvatsku da je, prema njihovim podacima, lani za 40 posto povećan pokušaj ilegalnih prelazaka granice.

"Kad govorimo o problematici trgovanja ljudima mi smo tranzitna zemlja, kako za krijumčarenje i ilegalne migracije tako i za trgovanje ljudima. U tom kontekstu ne možemo govoriti o trendu rasta, nego možemo govoriti o činjenici da smo mi tranzitna zemlja za zemlje Zapadne Europe."

Sandra Veber, voditeljica Odjela organiziranog kriminala pri Krim-policiji ističe da Hrvatska dobro surađuje i sa susjednim zemljama, ali i međunarodnim institucijama kako bi se zaustavili ilegalni prelasci granica, a posebno naglašava brojne obuke što ih prolaze hrvatski policajci.