1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatska utočište za srpske kriminalce

9. lipnja 2010

Zagreb i njegova okolica postali su mjestom obračuna srbijanskih mafijaša. I to onih za kojima srbijansko pravosuđe bezuspješno traga već sedam godina, zbog sudjelovanja u ubojstvu premijera Zorana Đinđića.

https://p.dw.com/p/Nlsq
Foto: BilderBox
Milorad Luković (prvi red u sredini) i Zvezdan Jovanović (drugi red u sredini) prilikom suđenja za ubojstvo Zorana Đinđića
Milorad Luković (prvi red u sredini) i Zvezdan Jovanović (drugi red u sredini) prilikom suđenja za ubojstvo Zorana ĐinđićaFoto: AP

U mjestu Rakitju, nadomak Zagreba, Miloš Simović s dva je hica u trbuh ranio Sretka Kalinića. Njih su dvojica osuđeni na po 40 godina zatvora zbog ubojstvo srbijanskog premijera Zorana Đinđića. Zagrebačka policija raspisala je za Simovićem tjeralicu, a Kalinić je u Vinogradskoj bolnici, gdje se oporavlja nakon operacije. Blizu jezera u Rakitju pronađen je i Mercedes Cvetka Simića, čije je unakaženo tijelo otkriveno u zagrebačkom Jarunu prije nekoliko mjeseci. „Riječ je o srbijanskim državljanima, a jedan od njih ima dvojno državljanstvo. Vjerojatno je riječ o obračunima unutar srbijanskog podzemlja, konkretno zemunskog klana“, izjavio je glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec, potvrdivši identitete ranjenog i osumnjičenog.

U hrvatskim se medijima već godinama piše o dobroj povezanosti kriminalnog podzemlja s područja bivše Jugoslavije, a tvrdi se i kako su pojedini pripadnici tzv. zemunskog klana našli utočište u Hrvatskoj. Ima li hrvatska policija spoznaje da se Simović povezao s najjačim mafijaškim skupinama u Hrvatskoj te da je pod njihovom zaštitom, pitanje je na koje zasad nema odgovora.

Veze srpskih i hrvatskih kriminalaca

Sudionici konferencije o organiziranom kriminalu
I u Berlinu se 2005. raspravljalo o organiziranom kriminalu u jugoistočnoj Europi

Hrvatski mediji ističu kako je prema operativnim podacima srpskih tajnih službi i policije, Simović u Hrvatskoj ostvario dobre veze s podzemljem, a povremeno se sastajao s još dva člana tzv. zemunskog klana Ninoslavom Konstantinovićem i Sretkom Kalinićem, koji navodno rade za mafiju s juga Italije.

Teško ranjeni Sretko Kalinić, slovi kao najopasniji ubojica iz zemunske skupine i jedan od izravnih sudionika atentata na srbijanskog premijera, u ožujku 2003. godine. Simović, napadač na Kalinića, imao je zaduženja logističara tijekom tog atentata i nadgledao je kolonu vozila u kojoj se vozio ubijeni Đinđić.

Sretko Kalinić bio je i glavni protagonist spektakularne potjere u studenom 2006. godine, u Zadru, kada su s eksplozivom uhićeni Nikola Vein i Tibor Fur, ali je glavni cilj bio Sretko Kalinić, koji je navodno trebao dignuti trajekt u zrak. Cilj potrage bio je i “zemunac” Vladimir Milisavljević, zvani Vlada Budala.

Policija u Beogradu nakon ubojstva Đinđića
Policija u Beogradu nakon ubojstva ĐinđićaFoto: AP

Mafijaški popisi za likvidacije

Još u prosincu 2006. godine srbijanski su mediji nagađali kako Sretko Kalinić, Miloš Simović i Vlada Milisavljević imaju iskaznice crnogorske tajne policije, te da kontroliraju trgovinu drogom u regiji. Upućeni u zbivanja u kriminalnom miljeu tvrde kako ubojstvo Cvetka Simića i ranjavanje Sretka Kalinića pokazuju da se zahuktava obračun narko-bandi u Hrvatskoj, nakon policijske akcije Balkanski ratnik, provedene prošle godine. U operaciji, što ju je provela Američka agencija za borbu protiv narkotika, DEA, policija je zaplijenila 2.177 kg kokaina u Urugvaju, a srbijansko specijalno tužiteljstvo optužilo je Darka Šarića, kontroverznog poduzetnika iz Pljevalja u Crnoj Gori, kao vođu balkanskog kokainskog kartela. Prije nekoliko dana na javnoj je dražbi prodan dio njegove imovine, vrijedne ukupno 150 milijuna eura. Krajem svibnja slovenska policija uhitila je 15-ak pripadnika njegove skupine u Sloveniji.

S akcijom Balkanski ratnik povezuje se više likvidacija u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te u Crnoj Gori. Prema nekim neslužbenim informacijama, kojima raspolažu policije u Srbiji i Hrvatskoj, nakon spomenute akcije, održana su dva sastanka. Na tim su sastancima, održanim u Zagrebu i Beogradu, narko-bande sastavljale liste za likvidacije.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednik: Anto Janković