Hrvatska vlast ne miče prste od javnih medija

Čini se kako se u Hrvatskoj ni vlast – kako sadašnja tako i bivša, ni vlasnici medija, ni velike tvrtke ne mogu osloboditi uvjerenja da su novinari tek glasnogovornici neke političke opcije ili poduzeća. Najnoviji medijski slučaj koji govori tome u prilog izbor je četiriju članova Upravnog vijeća HINA-e, Hrvatske novinske izvještajne agencije, od kojih su dvojica, tvrdilo se u saborskoj raspravi, bez potrebne stručne kvalifikacije, dok je treći u sukobu interesa, jer je vlasnik marketinške agencije, a trebao bi zastupati interese novinske struke. SDP stoga tvrdi da je takav izbor dokaz da, nakon «biltenizacije» «Vjesnika», vladajuća stranka državnu novinsku agenciju pokušava staviti pod svoju kontrolu.

Ponovo alarmiran OESS

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) pozvala je aktualnu vlast na odgovoran izbor Upravnog vijeća HINA-e, ali i ostalih medija u državnom vlasništvu. SDP-ovom zastupniku Antunu Vujiću to je bio dobar dokaz za sljedeću tvrdnju: «Sa žalošću bih podvukao da vidimo da se OESS, koji se faktički bio povukao iz medija, misleći da je medijsko pitanje u Hrvatskoj zapravo razriješeno, ponovo na neki način vraća sa svojim komentarima. Dakle, ovo nas udaljuje od Europe.»

Čuvaj se državne šape

I Hrvatsko je novinarsko društvo (HND) oštro prosvjedovalo zbog slučaja HINA-e, o čemu su obavijestili i Međunarodnu novinarsku federaciju. HINA je bila i tema razgovora najutjecajnijih političkih ljudi u zemlji, kazao nam je dopredsjednik HND-a Zdenko Duka: «Gospodin Sanader je tada rekao da je na sličan način, prije četiri godine, izabrano i Vijeće koje je do tada bilo na snazi. I tako se to desilo. To je svakako jedan u nizu tih događaja, čini nam se, nama u Hrvatskom novinarskom društvu, discipliniranja, odnosno stavljanja pod svoju šapu državnih medija – HINA-e, Hrvatske televizije, što nije uspjelo, i «Vjesnika», koji je u takvoj situaciji kakvoj jest.»

Gospodarski, a ne politički pritisak?

Predsjednik Vijeća za medije Hrvatskoga helsinškog odbora Božo Novak smatra kako su vremena dominacije politike nad medijima prošla, barem u onom obliku i na onaj način kako se to prakticiralo 90-ih godina za neprikosnovene HDZ-ove vladavine: «To su sasvim nove relacije. To su sasvim novi odnosi. Nova su vremena, nova je i uloga.»
Urednica «Medijskih istraživanja» Nada Zgrabljić-Rotar smatra kako je zbog nejasnih odnosa politike i tržišta te sve brojnijih slučajeva prikrivenog oglašavanja takav način utjecaja opasniji od pokušaja «discipliniranja» medija od strane politike: «Moja teza je da to nisu samo politički razlozi, nisu isključivo, možda nisu čak ni primarni razlozi, nego u ovom času imamo promjenu paradigme kontrole nad medijima te da nisu više političari oni koji isključivo kontroliraju medije nego tržište.»

Galić ipak ne odlazi u Francusku

SDP je slučaj HINA-e doživio kao uvertiru za HDZ-ov pokušaj da pod svoje stavi Hrvatsku radioteleviziju. Jer, prema nekim napisima, Mesić i Sanader kao sukreatori vanjske politike dogovorili su se o slanju ravnatelja HRT-a Mirka Galića za hrvatskog veleposlanika u Francusku. No, ističe dopredsjednik HND-a Zdenko Duka, od toga se očito odustalo: «Izgleda da je nakon ovog slučaja HINA-e ta stvar ipak odgođena. To se dâ zaključiti i po jednom njegovom intervjuu novinama. Čini se da se njegov odlazak odgađa upravo zbog te situacije da se ne bi unijela pometnja na Hrvatsku televiziju, koju Galić svojim autoritetom i menadžerskim sposobnostima ipak vodi neovisno.»

Porazna ocjena Freedom Housa

Hrvatska je po slobodi medija, prema analizama Freedom Housa, zaslužila tek 85. mjesto među 194 analizirane države svijeta – zajedno s Brazilom, Istočnim Timorom i Peruom. Izbor članova Upravnog vijeća HINA-e po stranačkim preferencijama, a ne stručnim kvalitetama, te pokušaj utjecaja na Hrvatsku radioteleviziju neće pripomoći ni slobodi medija u Hrvatskoj niti demokratizaciji društva u cjelini. Jer, novinari bi, a kazuju to kako zakoni struke tako i brojni kodeksi koji ih obvezuju, jednino trebali i smjeli biti glas javnosti, a ne politički, gospodarski ili interesni glasnogovornici, kakvima ih se želi vidjeti.