1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatske književnice na sajmu u Leipzigu

Cornelia Kästner18. ožujka 2008

Mogućnosti za plasman djela književnica sve su veće - ne samo u zagrebačkim kafićima, nego i na njemačkom književnim tržištu. Potvrđuje to zanimanje za autorice iz Hrvatske na Lajpciškom sajmu knjiga.

https://p.dw.com/p/DQle
Portret zabrinute Slavenka Drakulić
Stanje ženske književnosti vrlo se promijenilo, kaže Slavenka DrakulićFoto: dpa Zentralbild

Iako o pojmu "ženska književnost" postoje vrlo oprečna mišljenja koliko je taj pojam uopće održiv, činjenica je da se taj pojam etablirao i da se pod njim podrazumijevaju tekstovi koje pišu žene, dakako, iz svoje ženske perspektive. Jedna od oznaka te književnosti su i specifične ženske teme. No, teme kojima se bave suvremene hrvatske autorice vrlo su različite - radi se o osobnim iskustvima, obiteljskim pričama ili jednostavno o oštroumnim opažanjima svakodnevice - koje bi isto tako mogao napisati i muškarac, ističe Slavenka Drakulić:

"Od Rujane Jeger do Ivane Sajko je veliki spektar tema, i neke se uopće ne vezuju na to da su žene. Recimo djela Ivane Sajko su dosta fokusirana na to žensko iskustvo. Tako je veliki spektar tema, i to je za mene izvrsno i znak da se ozbiljno radi."

Žena s knjigom u rukama
Žene čitaju više - i u NjemačkojFoto: AP

Žene na listama bestselera

Takvo stajalište dijele i književne kritičarke, a u međuvremenu se takozvanu "žensku književnost" ozbiljno shvaća, što pokazuju i liste bestselera na kojima često mjesta na vrhu zauzimaju upravo - knjiženvice. Tržište za plasman djela književnica sve je veće - ne samo u zagrebačkim kafićima, nego i u njemačkim knjižarama. Najpoznatije autorice su Slavenka Drakulić i Dubravka Ugrešić. No, na sajmu su predstavljene i knjige mlađih autorica - Olje Savičević-Ivančević, Tatjane Gromače, Ivane Sajko i Rujane Jeger, koja je upravo objavila svoj prvi roman. Rujana Jeger ovako objašnjava taj boom ženske književnosti:

"Žene čitaju više i ja mislim da žene čitaju više žene. Baš kao što je rekla Olja Savičević-Ivančević kad smo jučer imali "Frauenrunde", da će ona prije dati šansu nekoj nepoznatoj autorici uzimajući njezinu knjigu u ruke nego nekom muškom autoru. To je valjda neka ženska solidarnost što pokazuje da još nismo potpuno na istom nivou ako pokazujemo žensku solidarnost."

No i muški su autori solidarni. Mjesto koje su za nove književnice izborile autorice generacije njezine majke, mlade književnice još uvijek moraju braniti, tvrdi Rujana Jeger.

"Muška solidarnost vlada svijetom, zaboga, pa sad vjerujem da je tako i u književnosti, naravno. Oni se drže zajedno kao da su u rovu."