Hrvatski EU zastupnici: Srbija mora ostati na europskom putu
18. lipnja 2020
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu vrlo su dobro upućeni u politička događanja u Srbiji. Kao europski parlamentarci, oni budno prate europski put Srbije i pripreme za predstojeće izbore u Srbiji zakazane za 21. lipnja.
Nada u "europski put" Srbije
Naglašavajući da je europski parlament posredovao u međustranačkom dijalogu o poboljšanju izbornih uvjeta u Srbiji, predstavnica vladajuće HDZ i najjače grupe Europske pučke stranke, Željana Zovko, navodi da je ocjena da ni nakon tri kruga razgovora nisu uspostavljeni uvjeti za pravedne i slobodne izbore te da se bojkot oporbe nastavlja. "Trenutačna politička situacija samo je rezultat kontinuiranog odstupanja Srbije od europskih vrijednosti i načela što je i istaknulo zadnje izvješće Europske komisije za Srbiju iz 2019. godine. Pobjeda vladajuće stranke je izgledna, ali za napredak je nužno napraviti iskorak prema poštivanju europskih vrijednosti i ispunjavanju pretpristupnih kriterija”, kaže Zovko za DW.
Tonio Picula, predstavnik hrvatskih i europskih socijaldemokrata ukazuje na važnost da se izbori u Srbiji drže u ”demokratskom, transparentnom i tolerantnom duhu.”Nadam se da će nakon izbora službeni Beograd nastaviti put prema eurointegracijama i fokusirati se na otvaranje poglavlja i usuglašavanje srpskih zakona s EU zakonodavstvom. Pored toga, svakako se treba nadati vraćanju pregovorima između Beograda i Prištine, koji su jedan od prioriteta jer mogu dati novi zamah i dinamiku politici EU proširenja”, navodi Picula koji je bio i izvjestitelj EP-a za zapadni Balkan u pripremi za Zagrebački samit.
Da trenutna politička situacija u Srbiji ”zabrinjava europske zemlje pa i Hrvatsku” ocjena je Valtera Flega predstavnika hrvatskih liberala i člana grupe ”RENEW” u EP. Flego ukazuje da se stvorio dojam da se Srbija okrenula Kini i Rusiji, a da je europski put postao ”alternativna opcija.” ”Od Beograda očekujem jasno opredjeljenje i predanost europskom putu, ideji zajedništva i suradnje što, siguran sam, podržava i velika većina građana Srbije”, kaže Flego za DW.
Da u situaciji kada EU ”ima dovoljno svojih problema”, uključujući i recesiju koja slijedi nakon koronakrize , ne treba očekivati većih pomaka na relaciji Bruxelles - Beograd, smatra Ruža Tomašić. Zastupnica Hrvatske konzervativne stranke i članica grupe europskih konzervativaca i reformatora za DW ocjenjuje da članstvo Srbije ”ostaje na stolu”, ali da velike korake naprijed ne treba uskoro očekivati.
Beograd- Zagreb: bez konkretnog pomaka na bolje
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić istodobno je i vrlo skeptična kada je riječ o dosadašnjim, ali i odnosima službenog Zagreba i Beograda nakon izbora koji predstoje u obje države.”Ne mislim da će se na izborima u Srbiji dogoditi tektonska promjena koja je potrebna kako bi se odnosi između dviju zemalja počeli popravljati. Srbija mora učiniti prvi korak i priznati agresiju na Hrvatsku te pokazati dobru volju za rješavanje otvorenih pitanja. Nitko na srbijanskoj političkoj sceni to ne zagovara, tako da, čak i da nekim čudom dođe do promjene vlasti, to ne bi značilo i promjenu politike prema susjedstvu”, kaže Tomašić za DW.
Da se uz ”više truda” ipak mogu riješiti otvorena bilateralna pitanja i ostvariti ”zdrava i postojana komunikacija” Zagreba i Beograda, ocjena je pak liberala Valtera Flega. ”Ključno je da Srbija nastavi europski put, a Hrvatska kao i do sada ostane jedna od najvećih zagovornica pristupanja zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji. Srbija, kao i ostale zemlje u regiji, u meni će uvijek imati prijatelja, snažnog zagovornika integracije i povezivanja”, navodi Flego.
”Što se tiče nadolazećih parlamentarnih izbora, neovisno od rezultata svaka nova vlada mora preuzeti odgovornost i od jeseni se fokusirati na rad i ostvarivanje boljih međususjedskih odnosa. Smatram da je to itekako bitno zbog očekivane teške ekonomske krize gdje će upravo spas radnih mjesta i ekonomija biti na prvom mjestu”, zaključuje Tonino Picula.
U HDZ naglašavaju da je u interesu Republike Hrvatske da ima dobre odnose sa svim susjedima pa i s Republikom Srbijom. ”Naše odnose ponajviše opterećuju otvorena pitanja kao i zastarjela retorika koja je prisutna kod naših susjeda. Unatoč napetostima na političkoj razini, želja Hrvatske je nastaviti rad na otvorenim pitanjima, no za sada nema konkretnih pomaka, naročito u najosjetljivijim pitanjima nestalih osoba i procesuiranja ratnih zločina”, navodi Zovko. Sigurna u ponovnu pobjedu svoje političke opcije, Željana Zovko ocjenjuje da će ”u novom mandatu premijer Plenković nastaviti raditi na građenju dobrosusjedskih odnosa i dijaloga” sa Srbijom.
Srbija ima podršku Hrvatske na EU putu, ali...
Ono oko čega se svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu slažu jeste ocjena da je Hrvatska tu da podrži Srbiju i sve druge zemlje zapadnog Balkana na putu europskih integracija kao i da je napredak susjeda ka europskim vrijednostima i standardima u nacionalnom interesu Hrvatske. Ta podrška je međutim uvjetovana ponašanjem Srbije kako na bilateralnom tako i na EU planu. ”Srbija ima podršku Hrvatske na svom europskom putu, ali prije toga mora pokazati dobru volju i aktivno raditi na ispunjavaju zadanih kriterija kao i na rješavanju otvorenih pitanja koja još uvijek opterećuju naše međusobne odnose. Ali povrh toga je ipak ta zastarjela retorika koja ide na štetu bilateralnih odnosa i ugleda cijele regije u Bruxellesu”, kaže Željana Zovko.
Da Srbiju ne vidi skoro kao novu članicu sve dok na EU gleda kao na ”alternativu, a ne najbolji put za budućnost”, naglašava Valter Flego. On u izjavi za DW ocjenjuje kako postoji ”veliko nezadovoljstvo političkom klimom u Srbiji” i da je ”previše otvorenih pitanja” na njenom putu ka EU. ”Želi li Srbija postati članicom EU-a, pred njom je iznimno zahtjevan put! Odgovornost oko ključnih pitanja i dinamike otvaranja poglavlja je prije svega na Vladi Srbije. EU je tu da pomogne u tehničkom i financijskom smislu, ali odgovornost za budućnost Srbije i njenih građana je u rukama vladajuće strukture”, kaže Flego.
Tonino Picula također smatra da pred Srbijom na njenom EU putu ima puno otvorenih problema koji se ”ne mogu riješiti preko noći” i koji zahtijevaju ”političke i strukturne promjene”. On dodaje da Hrvatska tu može pomoći. ”Mislim da Hrvatska može pomoći Srbiji vrijednim savjetima i know-how iskustvom koje je stekla tijekom svojih teških i mukotrpnih pregovora. Hrvatska tako već pomaže svim zemljama zapadnog Balkana. Šteta bi bilo to ne iskoristiti, te se upravo zato treba usredotočiti na te odnose i raditi na tome u svakom mogućem aspektu”, poručuje Picula.
Za to da Hrvatska po pitanju pristupanja Srbije EU-u prije svega treba braniti svoj politički i gospodarski interes, zalaže se Ruža Tomašić. ”Ne bismo trebali pristajati na bilo kakva parcijalna rješenja ili popuste za Srbiju, ali ni postavljati radikalne ultimatume koji bi ignorirali pokazanu dobru volju ako ju Beograd ikad pokaže. Hrvatska u svemu tome treba biti korektni susjed koji gleda svoje interese i to je sva filozofija”, zaključuje Tomašić.