1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatski filmski klasici na DVD-ovima

Vid Mesarić, Zagreb15. prosinca 2008

Mlađe generacije filmske publike odgojene na holivudskim blockbusterima slabo poznaju (vrijednu) nacionalnu filmsku baštinu. Te rupe bi trebao popuniti projekt restauracije i digitalizacije starih filmskih klasika.

https://p.dw.com/p/GGJl
Scena iz kultnog filma "Breza"
Scena iz kultnog filma "Breza"Foto: Hrvatske telekomunikacije

Sljedeće će godine Hrvatska kinoteka, koja djeluje u okrilju Hrvatskog državnog arhiva, proslaviti 30. godišnjicu djelovanja. Brinući za očuvanje baštine, Kinoteka u suradnji s Ministarstvom kulture provodi projekt zaštite i restauracije koji uključuje izradu zamjenskih izvornih materijala i sigurnosnih kopija – na taj je način do sada zbrinuto 100-njak dugometražnih igranih filmova, oko 450 kratkometražnih dokumentarnih i igranih filmova te više od 250 animiranih filmova.

Originalni filmski plakat "Breze"
Originalni filmski plakat "Breze"Foto: Hrvatske telekomunikacije

1995. godine započet je projekt zaštite i restauracije nacionalne filmske zbirke fotokemijskim postupkom u laboratoriju i restauracijom na filmskoj vrpci jer su filmski materijali zbog godina koje prolaze, kemijskog sastava vrpce i neprimjernog skladištenja u spremištima producenata djelomično propali, a neki su i uništeni. Znači trebalo je i rekonstruirati i restaurirati takvu filmsku vrpcu. "To što smo radili zadnjih 13-14 godina, a radimo i dalje, jedina je prava podloga za projekt koji smo sada počeli realizirati u suradnji T-.HT-om. Jako smo zadovoljni da je netko tko ima takvu financijsku podršku ušao i u naš projekt jer je to dobra budućnost za hrvatski film", objašnjava Carmen Lhotka iz Hrvatske kinoteke.

Već digitalizirani "Vuk samotnjak" i "Breza"

Ta suradnja novi je iskorak u približavanju filmske baštine gledateljima. Zahvaljujući velikom novcu koji se okreće u sektoru telekomunikacija, ne nedostaje sredstava za ulaganje u razvoj novih sadržaja, a u borbi s konkurencijom na tržištu se mora isticati na različite načine. Tako je Hrvatski telekom T-HT zarađeni novac odlučio uložiti u digitalizaciju hrvatskih filmskih klasika, koje će ponuditi korisnicima svojih usluga, ali u obliku DVD-a i donirati obrazovnim ustanovama. U projekt su, uz Kinoteku, uključene i kuće Jadran film i Croatia film, a prva dva digitalizirana naslova već predstavljena publici – filmska adaptacija Kolarove „Breze“ u režiji Ante Babaje iz 1967. godine te „Vuk samotnjak“ - popularni dječji film Obrada Gluščevića iz 1972. godine.

Slavko Štimac u filmu "Vuk samotnjak"
Slavko Štimac u filmu "Vuk samotnjak"Foto: Hrvatske telekomunikacije

"Cilj je bio ostvariti digitalnu kopiju čija je kvaliteta na razini one na dan premijere", kaže Vedran Perišić iz T-HT-a, koji je u projekt do sada uložio oko 700 tisuća kuna.

Takva master kopija u skladu je sa specifikacijama Inicijative digitalnog kina što znači da je pogodna za prikazivanje u svim formatima digitalnih kina. No, nakon takve digitalne restauracije, ističe Carmen Lhotka iz Hrvatske kinoteke, trebalo bi opet digitaliziranu verziju filma vratiti na filmsku vrpcu. Ove je godine, naime, u povodu 70. godišnjice Međunarodnog udruženja filmskih arhiva FIAF-a donesen manifest koji poručuje da se filmska vrpca ne smije odbaciti jer jedino filmska vrpca traje 200 - 300 godina ako se čuva u adekvatnim uvjetima. Za digitalni mediji to nažalost još uvijek nitko ne može reći. Taj je mediji, dakako, puno pristupačniji korisnicima, ali prema sadašnjim arhivskim standardima nije mediji adekvatan za arhivsku pohranu.

Sjećanja Slavka Štimca

Scena iz filma "Vuk samotnjak"
Scena iz filma "Vuk samotnjak"Foto: Hrvatske telekomunikacije

Posebni gost predstavljanja digitaliziranih filmskih klasika bio je protagonist „Vuka samotnjaka“ Slavko Štimac, koji se prisjetio svojega filmskog debija: "Jednog dana pojavila se filmska ekipa kojoj su trebali mali glumci. Zašto je izbor pao mene ja ne znam i nikada mi nije bilo jasno. Pokojni Gluščević mi to nije nikada objasnio, ali to je u svakom slučaju zacrtalo moj život do današnjih dana. Uskoro će biti 37 godina od tog događaja."

Biti dijelom ulaska jednog od svojih omiljenih filmova – Babajine „Breze“ te svojega prvijenca „Vuka samotnjaka“ u digitalno doba za Štimca je bilo vrlo uzbudljivo, no gledanje filmova u kojima sam nastupa za njega je posve drugačije iskustvo: On je prije godinu dana ponovno pogledao"Vuka", i bilo mu, kaže, vrlo neobično: "Nemam neki odnos prema tome, stvarno je prošlo puno vremena, a i inače ne volim gledati filmove, posebno ne one koje sam radio u skorije vrijeme".

U nastavku projekta digitalizacije hrvatskih klasika sljedeći je na radu Tanhoferov kultni film „H-8“, koji će svaki filmofil zasigurno željeti imati i u svojoj kućnoj kolekciji.