Hrvatski patent uz njemačku pomoć spašava pčele

Dvojica hrvatskih inovatora izumili su nov način suzbijanja najopasnijeg nametnika u košnicama, od kojeg ugiba 90 posto pčela. Iz Njemačke su dobili novčanu pomoć za komercijalizaciju izuma.

Med je glasovit kao jedna od najvrednijih namirnica u čovjekovoj ishrani, ali manje je znano da čak i najekološkiji proizvodi pčelinjeg rada uključuju jedan bitan nedostatak. Grinja varoa, naime, kao najopasniji nametnik u košnicama, suzbija se u svijetu mahom kemijskim sredstvima nakon kojih u medu ostaje stanoviti štetan reziduum. No već sutra možda neće biti tako, a zahvaljujući dvojici inovatora s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu.

Priča dana | 03.01.2015

Docent Ivan Tolj i tehnički suradnik Mate Sablić patentirali su uređaj koji bi bolesti pčela varoozi mogao stati na kraj – termičkim načinom. Sve je počelo kad se Sablić počeo hobistički baviti pčelarstvom radi dobivanja zdravog meda za sebe i svoje. Ubrzo je naučio da varoa ugiba na temperaturama iznad 43 stupnja koja inače ne škodi pčelama, medu i vosku. On i Tolj pozabavili su se potom onime što najbolje znaju, budući da se znanstveno bave termodinamikom. Glavni zadatak im je bio da smisle kako tolikoj toplini praktično i ravnomjerno izložiti čitavu košnicu. I uspjeli su, a njihov je rad naposljetku na javnom natječaju Grada Hamburga dobio bespovratnih približno 140 tisuća eura za komercijalizaciju projekta. Innovationsstarter

Ekološka metoda za višu kakvoću i veću količinu meda

Presudnim se pokazao nalaz da njihov uređaj, nazvan Varrtreat, uništava grinje i u leglima začepljenim voskom, ne samo na tijelu pčele. „Zabilježili smo efikasnost u rušenju varoe s pčele i u leglu na preko 91 posto“, pojasnili su nam Tolj i Sablić. „Nakon testiranja nismo imali mrtvih pčela“, dodaju, „i nije bilo topljenja voska. Pčele nisu bile agresivne, te su zatim i bolje radile – donosile više peluda, a prinos meda je povećan.“

Ivan Tolj (lijevo) i Mate Sablić

Vrijeme tretiranja se može dodatno optimirati; zasad je riječ o 60 minuta zagrijavanja. Može i kraće, no tad je nužno češće ponavljati tretman, kao što je splitski dvojac ustanovio testirajući metodu u više odvojenih  pčelinjaka. „Varrtreat se u obliku poklopca koristi za više košnica, i po završetku jednog tretmana se jednostavno premjesti na drugu, a kemijska sredstva treba stalno kupovati. Tretiranje našim uređajem može se ponoviti više puta kroz sezonu jer je metoda sasvim ekološka“, kažu naši sugovornici.

Panorama | 20.05.2014

Hrvatsko poznanstvo za njemačko financiranje

Zanimljivo je čuti i kako su došli do sredstava u Njemačkoj koja će dostajati za proizvodnju prvih primjeraka za tržište. „Upoznali smo jednoga mladog Hrvata koji tamo živi i radi“, nastavljaju, „njegovo ime je Ivor Kramer. Jako mu se svidjela ideja te smo odlučili zajedno potražiti financije izvan Lijepe naše. Od našeg Ministarstva poljoprivrede dobili smo samo lijepo pismo zahvale i podrške uz napomenu da nažalost nemaju novca.“ Domaća sredstva primili su samo inicijalno, na početku svog projekta, onoliko koliko je trebalo za prve radnje, od Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije.

Rezultati prototipa Varrtreata privukli su i veliku pozornost na svjetskoj konferenciji o apikulturi u Honoluluu potkraj 2016. godine. O perspektivi takve metode i njezinu značenju po domaće i svjetsko pčelarstvo rekao nam je ponešto i Željko Vrbos, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS): „Sve upućuje na to da je ovdje zastupljeni način veoma efikasan. Iza kemijskih sredstava ostaju rane od varoe na pčelinu tijelu, pa ona stradava uslijed daljnjih bolesti i gubitka imuniteta. Varoa je tako indirektno odgovorna za 89 posto stradavanja pčelinjih zajednica. Zato bi prednost Varrtreata bila upravo to potpuno ekološko rješenje i njegova djelotvornost. Nadam se da će se ovaj uređaj, prilagođen za najčešći standard Langstroth-Root košnice, vremenom adaptirati i za npr. tip Alberti-Žnidaršič koji se više koristi s ove strane alpa.“

Aparat Varrtreat zasad postoji za jednu vrstu košnica

Izazov prilagodbe masovnoj proizvodnji

Vrbos ukazuje i na najveći izazov termičkog suzbijanja varoe – činjenicu da jedan Varrtreat istodobno tretira samo jednu košnicu. Pčelari u Hrvatskoj imaju i po 120 košnica na vozilu, što bi podrazumijevalo dane i dane rada uređaja. Veći proizvođači raspolažu i s po tri tisuće pčelinjih zajednica, dok se već u Mađarskoj mogu naći oni s 10 tisuća. Bit će veliko pitanje kako njima izaći ususret, pa i s obzirom na potreban izvor napajanja energijom dok su pčele na ispaši.

Audios and videos on the topic

„Ipak, ponavljam, ovaj uređaj najavljuje veoma obećavajući početak, i vjerujem da će već sad puno značiti manjim proizvođačima. Njima će donijeti definitivno rješenje za probleme s varoozom, a ubuduće se nadajmo da će razvoj metode odgovoriti i na pitanja masovnije upotrebe“, zaključio je predsjednik HPS-a. Zato ćemo svakako nastaviti pratiti razvojni put ove uzbudljive i neprocjenjivo korisne inovacije. Kako zbog pčelarstva, tako i zbog općeg stanja hrvatske industrije kojoj, uz sustavniju ekonomsku politiku, nasušno trebaju slični izvorni proizvodi domaće znanosti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Više iz rubrike

Pratite nas