1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatski politički vrh i sudbonosni samit u Bruxellesu

Alen Legović, Bruxelles28. lipnja 2012

Hrvatski premijer Milanović na sastanku je europskih socijalista a predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko na skupu EPP-a, čelnika Europskih pučke stranke. Oba hrvatska političara (pr)ocijenila su predstojeći summit Unije.

https://p.dw.com/p/15NbO
Foto: Reuters

„Proboj da, definitvni dogovor ne“, to je kratka prognoza ishoda summita na kojem sudjeluje i hrvatski premijer Zoran Milanović koji je dodao kako Europa ide prema višem stupnju političke a i financijske integracije.

Prema riječima predsjednika hrvatske vlade ključni su odnosi u Njemačkoj tj. hoće li se ta zemljla uspješno obraniti od recesije. "Hrvatska još uvijek promatra, ali i govori. Što će biti za godinu dana kada uđemo u EU, to u ovom trenutku ne možemo znati. Moguće da će biti drugi europski ustavni okvir nego danas. Tko god je mislio da je moguća monetarna unija bez jačeg fiskalnog povezivanja, a to znači neovisnost u proračunu, taj očito je nešto propustio, jer to funkcionira u dobra vremena, a ne u kriznim vremenima. Imamo krizu i Europa se nalazi dosta u izazovnom stanju. Danas očekujem napredak ali ne i definitivan dogovor", rekao je hrvatski premijer.

Milanović je rekao da stalno radi na lobiranju oko ratifikacije, pa je tako i Rumunjska ratificirala. A što se tiče ritma i brzine procesa, Milanović je podjestio da Nizozemska ima 12. rujna izbore, pa je ratifikacija pomaknuta, za nakon izbora, a druge idu očekivanim tokom. Hrvatska ima stroge kriterije, ali Crna Gora koja sutra počinje s pregovorima ima još strožije pregovore od Hrvatske, a Srbija i drugi još strožije. "Hrvatska je još dobro i prošla", smatra Milanović.

Milanović i Van Rompuy
Milanović i Van RompuyFoto: Reuters

Karamarko traži ubrzanje procesa ratifikacije

Tradicionalno uoči summita Europske unije okupljaju se i lideri Europske pučke stranke, kako oni koji su na vlasti u zemljama članicama tako i oni u oporbi. Tako je po prvi puta od kako je preuzeo vodstvo Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Bruxelles došao Tomislav Karamarko.

„Nimso zadovoljni brzinom ratifikacije“, rekao je Karamarko. Još 17 zemalja treba ratificirati ugovor o pristupanju Hrvatske . “Pozvat ću da se ubrza proces ratifikacije, jer mislim da smo zaslužili“, dodao je Karamrko. On je naglasio kako Hrvatska mora 1.srpnja 2013. ući u EU. Upitan što misli o pitanju Ljubljanske banke, Karamarko smtra da je ono osjetljivo, ali istodobno jeruje da će Hrvatska postići rješenje.

Budući će Crna Gora dobiti na summitu potvrdu i zeleno za otvaranje pregovora Karamrko je poručio kako će „HDZ pomagati da i istočni susjedi počnu pregovore“. „Znamo koliko je težak put europskih integracija, jer smo ga i sami prošli, ali ćemo inzistirati da se kriteriji i standardi postignu i ispune, jer smo i mi to morali“, bio je odrješit Karamarko.

Na novinarsko pitanje, predstavlja li sigurnosni problem slučaj ako Srbija počinje zaostajati za ostalim zemljama regije na putu u EU, Karamarko je rekao: „Srbija mora doživjeti reforme i to temeljite. Ako je europejski put ono što izjavljuje Nikolić, a na to sam se kritički osvrtao, ako je to europejski put Srbije koja se čini mi se okreće ipak nekakvom lagano veliko-srpsko miloševičko-šešeljskom fašizmu, zašto ne izreći tu riječ, onda to sigurno nije dobro“, rekao je predsjednik HDZ-a i nastavio: „Budno pazimo što se događa u Srbiji i morat ćemo imati adekvatne odgovore na sve što nam stiže iz takve Srbije“. Karamarko je izrazio nadu da su političari u Srbiji „toliko svjesni odgovornosti za sudbinu srpskog naroda da će jedino prosperitet doživjeti u Europskoj uniji“.Karamarko je zaključio: „Mislim da je pred Srbijom dug, težak i naporan put“.

Tomislav Karamarko
Tomislav KaramarkoFoto: DW/A.Legovic

Očekivanja Summit EU-a

Pakt za gospodarski rast, bankovna unija i porez na financije – ovo su teme summita s kojim se Europska unija namjerava opremiti za bolje savladavanje sadašnjih i novih kriza. Međutim, za zemlje koje se već nalaze u teškoj krizi sve to ne pomaže. Njima treba hitna pomoć, prije svega Italiji i Španjolskoj koje nove kredite skupo plaćaju. Stoga se može očekivati da će se na summitu voditi intenzivni pregovori oko kratkoročnih mjera za otkup obveznica. Italija traži da Europska središnja banka otkupi obzenice i time snizi opterećenje kamata koje pritišču i Španjolsku. Otup obveznica jamčili bi fond za spašavanje EFSF i trajni mehanizam za stabilizaciju ESM. S obzirom da Njemačka to odbacuje, od ovog summita se očekuju oštri pregovori, ali ne i rješenja. Kriza eura i dalje čeka na prava rješenja, a vremena je sve manje.