Hrvatski slatkiši za globalne sladokusce

1.660 ponuđača iz 73 zemlje, popratni kongresi i manifestacije na temu slatkiši, grickalice i topli napici. To je okvir Međunarodnog sajma slatkiša (ISM) najvećeg sajma ove vrste na svijetu koji se održava, ne slučajno, u Kölnu, gradu koji je do te mjere ponosan na svoju "slatku" povijest da je ovdje na obalama Rajne otvorio i jedinstveni muzej čokolade. Od nekadašnjih 500 tvornica i manufaktura čokolade u Kölnu i okolici nije doduše ostalo mnogo, ali se zato sajamski grad može pohvaliti najvećim sajmom slatkiša na svijetu.

Izlazak iz etno-okvira

Priliku da svoje proizvode predstave i svjetskom tržištu naravno ne propuštaju ni hrvatske tvrtke. Kada se govori o slatkišima u Hrvatskoj mnogima naravno prvo na pamet padne Kraš koji je i na ISM-u prisutan od njegovog prvog izdanja 1971. "Kraš je ovdje od prvog sajma, dakle to je za nas obavezni termin. Ovo je najveći sajam te vrste na svijetu i prilika da se sretnu svi iz branše. I svake godine se tu ostvare neki novi poslovni projekti", govori direktor sektora marketinga i prodaje Mario Müller. Štand Kraša ukrašavaju bestseleri poput Bajadere ali i novi proizvodi poput Dorine, čokolade kombinirane sa sveprisutnim francuskim macaronima. Bajedere i Domaćice su na domaćem tržištu, ali i tržištu u zemljama koje su nastale nakon raspada Jugoslavije, brendovi s visokim stupnjem prepoznatljivosti. No nije sve u ovih nekoliko prepoznatljivih brendova s visokim potencijalom nostalgije. "Naš izvoz je otprilike 50 posto u regiju i 50 posto u ostatak svijeta. Osim onog tržišta gdje ima mnogo ljudi našeg porijekla koji i kupuju naše proizvode iz nostalgije tu je i tržište koje funkcionira na potpuno drugom principu", kaže Müller. I dok se za susjednim stolom upravo sklapaju poslovi s uvoznikom iz Palestine, menadžer Kraša objašnjava kako je malo poznato da Kraš već gotovo 40 godina tržište Saudijske Arabije opskrbljuje proizvodom od vafla koji je specijalno dizajniran za lokalno tržište. Odnedavno je Kraš prisutan ne samo u prodavaonicama koje opskrbljuju građane porijeklom iz bivše Jugoslavije nego se nalazi i na policama nekih većih lanaca izvan tog, kako Müller kaže, etničkog segmenta koji je ograničen pa je zato cilj i iz njega izići što prije.

"Vintage" slatkiši iz Sesveta

I dok Kraš na ISM-u pripada među veterane, nekima je ovo pri izlet u svijet "velikih". Štand tvrtke Fantasia iz Sesveta pripada među atraktivnije štandove na ovom sajmu na kojem ne manjka boja i blještavila. Retro-stil i nostalgija je adut ove tvrtke koja počiva na tradiciji proizvodnje i prodaje slatkiša po proštenjima sjeverne Hrvatske. "Mi smo modernizirali klasični proizvod i pripremili ga za široko tržište", govori Željko Blaženić iz Fantasije čiji preci su ušećerene jabuke i licitare prodavali sami na sajmovima i proštenjima. Sada tu tradiciju žele predstaviti i ostatku svijeta. "Pri put smo na ovom sajmu ali je zanimanje veliko. Ljudi žele proizvode koji su od kvalitetnih sastojaka i u kojima ima još puno zanatskog umijeća", nadovezuje se supruga i vlasnica tvrtke Štefica Blaženić. I tu se lizalice Fantasia uklapaju u trend ovogodišnjeg sajma koji, koliko god to zvučalo kontradiktorno pored tolike količine šećera, ide u smjeru zdrave prehrane. Kad već ne može bez kalorija, a onda barem prirodno.

Jadran na sajmu slatkiša

Na tu kartu igra i treći izlagač iz Hrvatske kojeg smo sreli na ovom sajmu: tradicija i prirodni proizvod. Tvrtka Dupin, poznata kao distributer namirnica, pokrenula je i vlastitu seriju slatkih proizvoda koji idu u smjeru etno proizvoda. Pod nazivom Adria na malom štandu na ISM-u znatiželjnike očekuje paleta proizvoda koja kao da je nastala u suradnji s Turističkom zajednicom Hrvatske: praline Dubrovnik, keksi s rogačima ili lavandom, sušene i prešane smokve. Više Jadrana ne stane u neku prehrambenu kolekciju. "Naša ideja je da te proizvode, poput recimo keksa s rogačima koji je zaista jedinstven, prepoznaju vani kao nešto Hrvatsko. To već prepoznaju mušterije ovdje koje su iz zemalja iz kojih građani dolaze na Jadran poput Češke ili Poljske ili Srbije i Bosne i Hercegovine. Ali mi bismo htjeli da se to prepoznaje i šire", priča Marta Oršanić iz Dupina. Prvi korak je možda i učinjen. "Za naše smokvenjake se jako zanimaju kupci iz Kine. U njemu nema šećera što je baš nekako po kineskom ukusu", zaključuje Oršanić. Što bi mogla biti velika prednost. Jer i popratni kongresi IMS-a ukazuju  na to da je tržište slatkiša budućosti na dalekom istoku, u Indiji i Kini.