Hrvatski su pjesnici čuđenje u Berlinu

“Lyrikline.org” je najveća antologija suvremene svjetske poezije. Na stranici su predstavljena djela 600 pjesnika iz 40 zemalja i 50 jezika. Poezija hrvatskih autora na internetsku stranicu uvrštena je prije dvije godine, kada je hrvatski P.E.N. u Zagrebu potpisao ugovor s osnivačima pjesničke stranice “lyrikline.org” u Berlinu. Inicijator projekta bio je poznati hrvatski pjesnik i profesor povijesti umjetnosti u Zagrebu Zvonko Maković.

“Želio sam i našu poeziju učiniti prisutnom na toj stranici. Sve je počelo 2006. godine kada sam pozvan na festival u Berlin. Kada sam došao na festival, vidio sam da moje zemlje nema. Odmah sam uspostavio partnerstvo Berlina i zagrebačkog P.E.N.- a i godinu dana poslije zajednički projekat je krenuo”, priča Maković.

Poezija se najčešće čita u podne

Korisnici stranice za sada mogu čitati poeziju sedam hrvatskih pjesnika, a do kraja godine u projekt će biti uključeno još njih šest, kaže Maković. Projektom je obuhvaćeno i prevođenje poezije s hrvatskog na strane jezike i obrnuto. Od 600 pjesnika, najprisutniji su njemački liričari, dok je poezija slovenskog pjesnika Tomaža Šalamuna prevedena na najviše jezika. Stranica je samo tijekom prošle godine zabilježila pet milijuna korisnika. Koriste je čitatelji poezije, nakladnici, pjesnici, prevoditelji, učenici, studenti, nastavnici i profesori iz cijeloga svijeta. Uz tekst poezije, na stranici je snimljen i tonski zapis s glasom autora.

“Postoji evidencija kada se poezija najčešće čita, što me vrlo iznenađuje. Mislio sam da se poezija čita noću, ali posve suprotno. Čita se tijekom dana, i to oko podneva ili poslije podne između 4 i 5 sati. Čudno je da ljudi tijekom dana osjećaju potrebu za čitanjem poezije”, govori Maković.

Pjesnici se najbolje razumiju

Poezija je ekskluzivna stvar i najtvrdokornija umjetnost koja se održava tisućljećima, ali je u odnosu na prozu, čita mali broj i isti krug ljudi, tvrdi Alida Bremer, hrvatska spisateljica i lektorica na Sveučilištu u Bremenu. “Veliki prozni autori iz regije, poput Miljenka Jergovića, Dubravke Ugrešić ili Bore Ćosića, puno su poznatiji nego neki naši pjesnici, ali je pjesnicima lakše postati prepoznat među njemačkim kolegama, jer se pjesnici međusobno jako dobro razumiju. Puno se lakše prepoznaju srodne duše, nego što je to slučaj s proznim autorima”, ocjenjuje Bremer.

Na književnoj večeri u hrvatskom Veleposlanstvu u Berlinu svoju poeziju pred publikom su čitali Zvonko Maković, Andriana Škunca i Branko Čegec, a s njima su nastupili i njemački pjesnici Karin Kiwus i Dieter M. Gräf.

Autor: Selma Filipović

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm