Hrvatskim ribarima ne treba latinski jezik

„Moj odgovor je dosadan i vrlo jednostavan – Ne. Hrvatski ribari ne trebaju poznavati latinski jezik. Ako hrvatski ribari, to žele, to je njihov slobodan izbor, i to ne želim komentirati, ali za obavljanje ribarskog zanata i posla, nitko ne treba učiti latinski, to je jasno i to je trenutna situacija“, odgovorio je za Deutsche Welle, Oliver Drewes, glasnogovornik odjela Europske komisije zaduženog za ribarstvo.

Iz Europske komisije objasnili su kako sustav funkcionira. Kako bi se točno znalo koliko je ribe ulovljeno, europski ribari, čiji su brodovi duži od deset metara, moraju voditi očevidnik, kojeg moraju ispuniti nakon svakog povratka s ribolova. U očevidniku se mora obaviti deklaracija prilikom svakog istovara ribe u lukama. On se u Europskoj uniji polako zamjenjuje iz pisanog oblika u elektronski, ali to ništa ne mijenja oko formata ili sadržaja zabilježene informacije.

Kampanja uoči referenduma za EU?

Od ribara se očekuje da očevidnik, odnosno evidenciju o ulovu ispunjavaju na svojem materinskom jeziku, dakle, u slučaju hrvatskih ribara, na hrvatskom jeziku, naglašavaju u Europskoj komisiji. Ističe se da hrvatski ribari sve informacije, uključujući i vrste riba upisuju na hrvatskom jeziku.

Kao primjer standarda Europske unije oko formata očevidnika i deklaracije za iskrcaj ulovljenje ribe na internetu može poslužiti formular na poljskom jeziku, posebice stranice 3-5. http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=DD:04:01:31983R2807:PL:PDF

Iz formulara jasno je vidljivo da je jedini jezik koji se koristi i traži u ispunjavanju formulara odnosno očevidnika poljski, a ne latinski, engleski ili bilo koji drugi jezik. Zajednička europska ribolovna politika je postavljena na način da samo znanstvenici trebaju poznavati latinski jezik, ali ne ribari. Stoga je nerazumljivo, zašto se u pojedinim hrvatskim medijima plasiraju netočne informacije, koje u tom dijelu mogu izazvati odbojnost prema Europskoj uniji, posebice kada je poznato da se Hrvatska nalazi u godini završetka pristupnih pregovora, ali i referenduma, na kojem će gradani Republike Hrvatske odlučiti o ulasku zemlje u Europsku uniju.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg.ured: Željka Telišman