I Beethoven u - koalicijskom sporazumu

Doista se može reći kako su se političari počeli pravovremeno pripremati za tu obljetnicu. Jer, Ludwig van Beethoven je rođen 17. prosinca 1770. pa tako ova okrugla obljetnica ne pada u mandat ove, nego tek sljedeće njemačke vlade. Ali je isto tako ispravno da se rođendan ovog, mnogi će reći ipak najvećeg skladatelja svih vremena - osobito simfonijske glazbe - ne može pripremiti u zadnji čas.

Kršćanski demokrati i socijaldemokrati su složni: do tada se i Beethoven treba uvrstiti u popis nematerijalne svjetske baštine, kao "živo kulturno opće dobro". U koalicijskom sporazumu doslovce stoji: "250. rođendan Ludwiga van Beethovena godine 2020. nudi izuzetnu priliku za Njemačku, kao naciju kulture u tu- i inozemstvu. Zato je priprema te važne obljetnice nacionalna zadaća."

Naravno da je taj dogovor osobito obradovao bivši glavni grad Njemačke i rodno mjesto Beethovena, Bonn. Doduše, istini za volju, treba spomenuti kako sam skladatelj nije imao osobito mišljenje o svom rodnom gradu i kako je iz njega otišao praktično čim je mogao: kad je sjeo u kočiju koja ga je iz Bonna trebala preseliti u Beč, još nije bio proslavio ni svoj 22. rođendan.

Beethovenov cilj je bio drugi grad, svojevrsni Hollywood tadašnje glazbene pozornice, Beč. Treba se sjetiti kako je tamo, samo godinu dana prije dolaska mladog Beethovena, 1791. preminuo skladatelj kojeg pak druga struja ljubitelja klasične glazbe smatra "najvećim" - Wolfgang Amadeus Mozart.

Geniji su stanovnici čitave planete

Tko je bio "veći" - Beethoven ili "kompozitor s previše nota" - o tome vjerojatno nikad neće biti postignuta sloga. Svaka čast "Figaru", ali ljubiteljima nekadašnjeg stanovnika Bonna čak nije niti argument kako je treći stavak njegove Devete simfonije - Oda radosti i himna Europske unije. Oni ukazuju već na prva djela Beethovena u Beču koja svjedoče o genijalnosti tog skladatelja jer doista zvuče kao da su nastala barem stotinu godina kasnije. A Beethovenova pozna djela (poput gudačkog kvarteta br. 12 i drugih) bi se lako mogla izvesti i na nekom suvremenom jazz-festivalu.

Ludwig van Beethoven je i preminuo u svom novom gradu i novoj domovini, 1827. Ipak, njegov rodni Bonn pažljivo njeguje uspomenu na glasovitog kompozitora: njegova rodna kuća je muzej, a makar su mnogi od (ne baš brojnih) izložaka iz svakodnevnog života Beethovena zapravo dovezeni iz Beča, tamo je i dokumentacijski centar, a svake godine se održava i Beethovenov festival.

Sitne prepirke u Bonnu

I upravo prema tome su usmjerena najveća nadanja stanovnika Bonna. Naime, i taj festival se uglavnom održava u koncertnoj dvorani grada - naravno, nazvanoj po Ludwigu van Beethovenu. Ali ta zgrada je čedo poratne arhitekture i doista se može reći kako je vidjela bolje dane.

U svakom slučaju, nada se Stephan Eisel, predsjednik bonske udruge Građani za Beethovena, to onda mora značiti kako će do 2020. onda biti izgrađena i nova dvorana, primjerenija toj obljetnici "od nacionalnog značaja": "Time je osigurano da ova važna obljetnica neće potonuti u sitnim okršajima i taštinama tu na komunalnoj razini, nego da će njemačka vlada prihvatiti stvar u svoje ruke. To je barem jednako tako važno kao i pitanje financija."

Ipak, bez novca se ne može: vlada u Berlinu je već objavila kao će s 39 milijuna eura pomoći novoj koncertnoj i festivalskoj dvorani - ali zapravo u samom Bonnu se još uvijek vode rasprave oko planova. Zato, barem što se tiče Bonna, nipošto nije prerano da bi se za sedam godina primjereno i dostojno obilježila obljetnica svakako jednog od najvećih skladatelja naše civilizacije.