I Pariz sad protiv Sjevernog toka 2?
8. veljače 2019
Izvještaj "Süddeutsche Zeitunga" je značajan. Ove novine navodno su u Parizu doznale da francuska vlada želi odustati od potpore plinovodu Sjeverni tok 2. Projekt predstavlja "strateške probleme" u napetim odnosima s Moskvom, naveo je ovaj list, citirajući francuske vladine krugove. U glasovanju EU-a planiranom za ovaj petak, na kome će se odlučivati o promjeni smjernice o opskrbi plinom, a time i budućnosti ovoga kontroverznog projekta novog plinovoda od Rusije do Njemačke, Francuska namjerava glasovati protiv ovog projekta, navodi se u izvještaju.
"Ne želimo povećati ovisnost o Rusiji i tako naštetiti interesima zemalja EU-a kao što su Poljska i Slovačka", navodi se u izvještaju iz Pariza. Francuska vlada do sada nije potvrdila te navode. Ni vlada u Berlinu se također nije očitovala o tome.
Do sada je Berlin, usprkos svim protivljenjima, mogao računati na francusku podršku ovom velikom projektu. Ako Francuska sada promijeni stav, protivnici plinovoda mogli bi ostvariti nadmoć u EU-u. Glasuje se o reviziji tzv. Plinske direktive EU-a. Prema "Süddeutsche Zeitungu" Europska komisija želi iskoristiti promjenu kako bi stroga pravila za cjevovode, koja se primjenjuju unutar EU-a, važila i za one zemlje izvan Unije. Nakon toga bi, na primjer, plinovodi i eksploatacija prirodnog plina morali biti strogo razdvojeni. U slučaju Sjevernog toka 2 ruski koncern Gazprom oboje drži u svojim rukama.
Američki veleposlanici protiv Sjevernog toka 2
Protiv izgradnje plinovoda okreće se i to s rastućim pritiskom i američka vlada predvođena predsjednikom Donaldom Trumpom. Američki veleposlanici u Berlinu, Kopenhagenu i EU-u u Bruxellesu istaknuli su u četvrtak primjedbe SAD-a u zajedničkom gostujućem komentaru za Deutsche Welle: "Sjeverni tok 2 će dodatno povećati ranjivost Europe u odnosu na ruske ucjene u energetskom sektoru", napisali su veleposlanici Richard Grenell, Carla Sands i Gordon Sondland.
Sjeverni tok 2 trebao bi preko Baltičkog mora isporučivati ruski plin izravno u Njemačku. Baltičke zemlje i Poljska tu rutu vide kao prijetnju njihovoj sigurnosti. Nesuglasice oko plinovoda tinjaju već godinama i postaju sve oštrije. Za njegove protivnike plinovod je oružje u rukama Rusije, a za njegove zagovornike on osigurava opskrbu Europe energijom.
Krajem siječnja je rečeno da će se izgradnja Sjevernog toka 2 odvijati prema planu. Takvo je barem mišljenje ruskog energetskog koncerna Gazprom: "Završeno je više od 20 posto plinovoda", rekla je Elena Burmistrova, koja vodi izvozne operacije Gazproma, na Europskoj konferenciji o plinu u Beču krajem siječnja. Cijev duga 1.200 kilometara trenutno se gradi u režiji ovog ruskog koncerna. Kroz nju bi se od 2020. godine trebao isporučivati ruski prirodni plin u Njemačku i zapadnu Europu.
Bivši njemački kancelar u Rosneftu
U financiranje su uključeni Wintershall, koji pripada njemačkom koncernu BASF, kao i njemački Uniper, austrijski koncern OMV, kao i druge europske energetske kompanije. Cijena projekta je oko deset milijardi dolara. Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder (SPD) predsjednik je nadzornog odbora Sjevernog toka i većinski ruskog državnog koncerna Rosneft.
Na početku je protivljenje projektu dolazilo uglavnom iz Ukrajine i Poljske. Projekt "ubija Ukrajinu", izjavio je nedavno poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz. Poljska smatra da će prekidom tranzita plina kroz Ukrajinu nestati i zaštita te zemlje od daljnje ruske agresije. Za Varšavu Sjeverni tok 2 također predstavlja "njemačku nelojalnost prema istočnom susjedu i poseban odnos s Rusijom", kaže Kay-Olaf Lang iz Zaklade za znanost i politiku.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin nedavno je u Davosu izjavio: "Tranzit plina je političko pitanje u Rusiji. Ono se ne temelji ni na ekonomskim kalkulacijama, kao ni na ekonomskim interesima." A predsjednica Litve Dalia Grybauskaite također je u Davosu jasno dala na znanje: "Rusija je uvijek energiju koristila kao političko sredstvo za pravljenje pritiska."
Kritika zbog poslovnih interesa?
Njemačka vlada je tu kritiku dugo vremena ignorirala. Posebno od strane SAD-a, radi se o poslovnom interesu: SAD žele prodati vlastiti ukapljeni plin Njemačkoj, jer već posluje s Poljskom. Poljska je 2016. godine otvorila veliki terminal za ukapljeni plin u Świnoujściju, na poljsko-njemačkoj granici.
Sjeverni tok 2 je odavno postao veliko gradilište za Europsku uniju. U Bruxellesu se sukobljavaju različiti interesi i Komisija ima tešku zadaću pronaći rješenje za cijeli EU. Povjerenik EU-a za energetiku Miguel Arias Canete iskreno je rekao 2016. godine da Sjeverni tok nije u zajedničkom europskom interesu. Nedavno je 60 članova Europskog parlamenta napisalo pismo službenom Berlinu tražeći da se projekt zaustavi. Europska komisija ne pokušava otvoreno spriječiti plinovod, ali ga želi pretvoriti u projekt EU-a, podvrgavajući ga strogim pravilima EU-a o konkurenciji.
Za takvu odluku potrebna je suglasnost Europskog parlamenta i Vijeća država članica. Poljska i baltičke zemlje kao protivnici Sjevernog toka 2 imaju Komisiju na svojoj strani, kao i Britaniju, Dansku, Slovačku, Irsku, Švedsku, Italiju, Luksemburg i Hrvatsku. S druge strane, Njemačka, Austrija i Nizozemska žele nastaviti projekt izgradnje Sjevernog toka 2 u što je više moguće njegovom sadašnjem obliku.
Stoga bi odlučujuća trebala biti pozicija Francuske. No, kako će se držati - francuski energetski opskrbljivač Engie je također zainteresiran za Sjeverni tok 2 - trebalo bi se pokazati danas. Pariz bi mogao promijeniti stranu. Pitanje je samo: slijede li se tu vlastiti interesi, zato što luke na francuskoj atlantskoj obali možda trebaju više posla pa bi dobro došao pretovar ukapljenog plina iz SAD-a, umjesto da tankeri voze dugim zaobilaznim putem u Poljsku ili do terminala koji bi tek trebao biti izgrađen na njemačkoj obali?
jj/ar/sti/hb (dpa, afp, rtr)