1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

I Srbija dobiva svoj "Živi zid"

13. siječnja 2020

Aktivisti „Krova nad glavom“ koji širom Srbije sprečavaju da privatni izvršitelji izbace ljude na ulicu suočeni su s brojnim pritiscima. To se navodi u analizi Beogradskog centra za sigurnosnu politiku.

https://p.dw.com/p/3W4jB
Aktivisten in Serbien
Foto: Krov nad glavom

„Građani s jedne strane, policijski kordon s druge strane, tu neki utjerivač dugova, tamo neka sirotinja, to je dosta rječito samo po sebi“, opisuje jedan aktivist Združene akcije „Krov nad glavom“ kako izgledaju njihove akcije obrane ljudi od prinudnih iseljenja. Tako nastaju i atraktivni snimci koji se brzo šire društvenim mrežama.

„Krov nad glavom“ od 2017. djeluje u Beogradu i Novom Sadu, odnedavno i u Subotici. Princip je jednostavan: aktivisti pokušavaju doći tamo gdje privatni izvršitelji uz suradnju policije izbacuju ljude iz kuća ili stanova kako bi te nekretnine prodali, a poverioci mogli naplatiti dugove. Dužnici se onda brane tijelima – aktivisti pasivnim otporom ne dozvoljavaju izvršenje.

Tako je recimo „Krov nad glavom“ krajem prosinca preko Facebook stranice pozvao ljude da se okupe na adresi jedne porodice kojoj je najavljena deložacija. „Izbacivanje starih i teško bolesnih ljudi na ulicu, i to u prosincu, ravno je ubojstvu. Profesionalnih stečajni upravnici i privatni izvršitelji (…) su paraziti našeg društva; ljudi koji svojim radom ne stvaraju ništa od vrijednosti nego se isključivo bogate na tuđoj nesreći i uništavanju tuđih života“, pisalo je u tom pozivu.

Aktivisti "Krova nad glavom" i policija
I policija surađuje u deložacijamaFoto: Krov nad glavom

Borbene parole i poziv na ideale imaju i svoje naličje. Javnost malo zna o nemilosrdnom obračunu vlasti s aktivistima – od zastrašivanja do drakonskih novčanih kazni. DW ekskluzivno ima uvid u analizu Beogradskog centra za sigurnosnu politiku nastalu na osnovu intervjua s nizom aktivista i analizom zakona.

Drakonske kazne

U analizi se podsjeća da je Zakon o izvršenju i osiguranju (ZIO) – donijet 2011. za vrijeme prethodne vlasti – prvi put uveo „javne izvršitelje“. „Iako ih zakon definira kao javne izvršitelje, oni funkcioniraju kao privatni preduzetnici motivirani profitom, a ne zaštitom javnog interesa“, navodi se u tekstu.

Poseban problem je, kako se dodaje, mogućnost da se i sitni dužnici izbace iz svog jedinog doma. Prošlog ljeta je aktuelna vlast doduše izmijenila ZIO tako da dom dužnika ne smije da se prodaje ukoliko je dug manji od 5.000 eura. No u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku to i dalje vide kao nesrazmjerno – jer se u ime naplate duga vrijedne nekretnine prodaju u bescjenje.

To znači da se ljudi mogu „u skladu sa zakonom izbaciti na ulicu i učiniti beskućnicima. Praksa pokazuje da ovakva pravna regulativa pogađa prvenstveno one koji su već u teškom ekonomskom položaju – sitne dužnike, žrtve prevara, radnike privatiziranih preduzeća, izbjeglice“, piše u tekstu.

Aktivisti "Krova nad glavom" protestiraju protiv deložacija
Aktivisti "Krova nad glavom" protestiraju protiv deložacijaFoto: Krov nad glavom

Kao ključna izmjena ZIO od prošlog ljeta navodi se uvođenje novčanih kazni za one koji „ometaju ili sprječavaju“ izvršenje. Kazne idu od 10.000 do 200.000 dinara (85 - 1700 eura) za fizička lica, te od 100.000 do čak dva milijuna dinara (850 - 17.000 eura) za pravna lica. Stoga se, piše u analizi, može pretpostaviti da država namjerava tretirati „Krov nad glavom“ kao pravno lice i drakonski ih kažnjavati.

„Mi smo do sada u Združenoj akciji imali načelo da solidarno prikupljamo novce za ljude koji dobiju kazne, ali tu postoji neki prirodni limit“, naveo je jedan aktivist. „Mi ne možemo da prikupiti onoliko koliko nas država može kazniti.“

Optužbe na račun policije

Sporni zakon o izvršenjima promijenio je i ulogu policije koja je sada više-manje produžena ruka privatnih izvršitelja. Naime, posao policije više nije samo čuvanje javnog reda i mira, već i, ako treba, upotrijebiti silu protiv onih koji ometaju izvršitelje pri deložacijama.

Očigledno je da postoje najmanje dva modela ponašanja policije. Jedan gdje ih izvršitelj pozove, oni dođu i prave se blesavi, tada nisu involvirana strana“, priča jedan aktivist. „Drugi model je onaj u kojem su oni mnogo više angažirani i gdje su spremni napraviti kordon, izgurati te... To mislim da zavisi od toga u kakvom su odnosu s konkretnim izvršiteljem ili izvršiteljkom, u kakvom su odnosu sa povjeriocem…“

Aktivisti svedoče o prijetnjama koje dobijaju od policije ili odbijanju policajaca da se legitimiraju. Jedna aktivistkinja čak tvrdi da ju je jedan policajac seksualno uznemiravao tijekom izvršenja, uhvativši je za grudi.

Policija pomaže pri deložaciji
Prinudno iseljenje dužnikaFoto: Krov nad glavom

Prošlog juna su dvojica aktivista „Krova nad glavom“ pretučeni na kampusu Sveučilišta u Novom Sadu. Napadači, naoružani šipkama i bokserima, do danas nisu otkriveni. Jedan od pretučenih aktivista sada kaže da ima informacije da iza napada stoji jedan novosadski izvršitelj „poznat po brutalnosti“.

„Policija nas je ometala. Jednom su nas čak i zastrašivali, rekli su nam da ako mi pogrešimo na prepoznavanju osumnjičenih za nasilje, ta lica mogu podnijeti kaznenu prijavu protiv nas. Pokušali su nas odvratiti od prepoznavanja, govorili su nam kako se moramo toga paziti“, dodao je taj aktivist u razgovoru za Beogradski centar za sigurnosnu politiku.

Analiza ove nevladine organizacije nije uključila odgovore policije, izvršitelja deložacija ili nadležnih državnih institucija. Ipak, autorica analize Isidora Stakić zaključuje da država, oličena u aktuelnoj vlasti, „ima za cilj gušenje aktivizma, odnosno odvraćanje ljudi od toga da budu aktivni građani i da se bave pitanjima od javnog značaja“.

„Važno je uzeti u obzir i društveni kontekst – klasno raslojavanje, siromaštvo i nepostojanje razvijenog programa socijalnog stanovanja“, dodaje Stakić za DW.

Policija u stubištu zgrade
Na putu do stanaFoto: Krov nad glavom

Kako joj je u razgovoru ukazao jedan aktivist, stanovi su u Srbiji uglavnom u vlasništvu običnih građana koji u njima žive. „Stambeni fond je jedan od posljednjih značajnih rezervoara vrijednosti koji se ne nalaze pod direktnom kontrolom krupnog kapitala – što nije u skladu sa neoliberalnom ekonomskom politikom države“, dodao je taj aktivist.

Ulazak u politiku?

„Krov nad glavom" je tu i tamo već uspijevao probiti medijsku blokadu i u klasičnim medijima, čak i u tisku naklonjenom vlastima. Pitanje je međutim hoće li se to promijeniti sada kada neki od vodećih aktivista pokušavaju na velika vrata ući u klasičnu politiku, navodeći borbu protiv iseljenja kao jedan od najvažnijih ciljeva.

Ivan Zlatić, predsjednik Socijaldemokratske unije, je istaknuti borac protiv deložacija. Sada se upravo oko te stranke okupljaju ljevičari koji misle da je najpametnije ući u klasičnu političku arenu.

Protest aktivista
Protest aktivista: "Deložacija je zločin"Foto: Krov nad glavom

„Volio bih da svi, a ne samo ljevičarke i ljevičari, sprječavaju izbacivanje sirotinje na ulicu, jer riječ je o osnovnoj ljudskosti“, rekao je nedavno u intervjuu za Danas sociolog Jovo Bakić, svakako najpoznatije lice buduće stranke. „Ako bi branili svaku staricu i siromaha koji ostaju bez krova nad glavom, onda bi mogli graditi društvo u kojem ne vladaju vučji zakoni.“

U Hrvatskoj su deložacije svojevremeno bila velika tema, zapravo tolika da je organizacija "Živi zid" ubrzo postala značajan faktor na političkoj sceni.