I u BiH čekaju rješenje za "švicarce"

Parlament Crne Gore je krajem srpnja usvojio zakon prema kojem će krediti u švicarskim francima (CHF) u toj zemlji biti konvertirani u eure, odnosno, vezani za tu valutu. Korisnici kredita u "švicarcima" u BiH na ovu vijest reagirali su više nego pozitivno, najavivši da će sa sličnom inicijativom ići pred vlasti BiH. Ukoliko se to dogodi, novi problem bi mogao nastati zbog razdvojenosti banaka, odnosno njihovog odvojenog djelovanja po entitetima, pa nije jasno bi li za njihov problem u tom slučaju bile nadležne entitetske ili državne strukture.

Novi crnogorski zakon predviđa da se krediti konvertiraju u eure, uz fiksnu kamatnu stopu od 8,2 posto. To, tvrde crnogorski dužnici, nije najbolje rješenje za njih, ali je dobar kompromis kojim se završava agonija za oko tri tisuće korisnika takvih kredita.

"Nije najbolje, ali je pošteno"

"Kada su uzimani krediti kamatna stopa u Hypo banci, koja je jedina davala ove kredite, kretala se od 7,7 do 8,2 posto. Zbog poštenog i pravednog rješenja, mi smo pristali na najvišu kamatnu stopu. Ovo znači spas za građane Crne Gore, da izađu iz ovog živog blata i dužničkog ropstva, da im se makne omča oko vrata i da im se ne bi događalo ono što se događa vama u BiH, da ljudi vrše samoubojstva jer se nalaze u bezizlaznoj situaciji", kaže Dragan Cenić, predsjednik udruženja koje okuplja korisnike kredita CHF-u u Crnoj Gori.

Predlagač zakona u Crnoj Gori bio je Demokratski front, zajedno s korisnicima kredita. Je li tako nešto moguće i u BiH, pitanje je na koje odgovor još traže korisnici kredita u "švicarcima". Već postoje inicijative zasnovane na primjeru crnogorskog zakona, tako da se očekuje utvrđivanje zakonskog rješenja za BiH koje bi bilo upućeno nadležnim institucijama na razmatranje. "Već u rujnu krećemo sa sličnom inicijativom koja bi donijela spas korisnicima ovih kredita kod nas. Mi imamo presude koje govore da su ugovori vezani za CHF ništavni. Taj zakon bi spasio korisnike kredita i to je optimalno rješenje za sve. Pravda je spora u BiH ali je dostižna. Parlament je jedino ispravno mjesto gdje se treba tražiti spas i za Hypo banku i za korisnike kredita", kaže Kemal Duraković, predsjednik udruženja "Švicarac" u BiH.

Tko je nadležan?

Stručnjaci smatraju da svakako ima temelja za usvajanje istog zakona u BiH ali je problem što treba utvrditi nadležnost, s obzirom na to da Hypo banka, kao i većina drugih banaka u BiH, posluje odvojeno po entitetima, dakle kao dvije banke - Hypo Mostar i Hypo Banjaluka. Bi li onda za ovaj problem bili nadležni entitetski parlamenti ili bi se tražilo zajedničko rješenje na državnoj razini, a i na koji način bi zakon poslije bio proveden u praksi - pitanja su koja otvaraju nove dileme.

Vukota Govedarica, šef kluba zastupnika u Narodnoj skupštini RS kaže da cijela regija radi na ovom problemu, osim BiH, čija je monetarna politika na državnoj razini, dok se kontrola bankarskog sektora odvija po entitetima. "Tako da su zasigurno entiteti pozvani da zajednički rješavaju ovo pitanje. Naravno, to podrazumijeva određenu vrstu suradnje i sa Centralnom bankom BiH. Dakle, puna podrška iz SDS-a stoji za bilo koju vrstu namjere da se ovo pitanje riješi u dogledno vrijeme, početak naredne godine trebao bi biti krajnji rok. Hoće li to pitanje biti riješeno zamrzavanjem valute ili konverzijom, trebju definirati nadležni."

Hypo banka u Crnoj Gori je priopćila da će postupiti u skladu s novim zakonom i podzakonskim aktima koje pripremi središnja banka te zemlje i da neće tražiti ocjenu njegove ustavnosti od Ustavnog suda. U Hypou u BiH još ne žele komentirati odluke crnogorskih vlasti i mogućnost da se nešto slično dogodi i u BiH. Kažu da se "za sada žele suzdržati od komentara s obzirom da nisu dovoljno upoznati sa zakonom, pa ne bi mogli komentirati ni njegovu eventualnu primjenu u BiH".

Ekonomist Zoran Pavlović kaže da je činjenica da su građani oštećeni i da država mora reagirati. Pavlović je još ranije predlagao slično zakonsko rješenje: "Država mora reći da, ukoliko banke korisnike svojih kredita u CHF ne žele vratiti na početni položaj i kredit umjesto za CHF vežu za euro, da će entitetska vlast donijeti poseban zakon koji će se ticati samo onog dijela profita koji banke ostvaruju, a koji je veći ili neopravdano veći u odnosu na onaj koji bi bio da su krediti u eurima."

Hrvatska donosi isti zakon

Zanimljivo, središnja banka Crne Gore dala je negativno mišljenje na zakon kojim se vrši konverzija kredita što je prema mišljenju Cenića rezultat pritisaka i lobističkih grupa: "Hypo banka je nastojala, uz podršku središnje banke, oboriti ovaj zakon. Mišljenje središnje banke o tom zakonu bilo je kao da ga je pisala Hypo banka. Da ne govorimo o pritiscima putem medija u kojima su posljednji tjedan obećavali da će riješiti ovo pitanje. Nisu mogli pet godina, zašto bi sada?"

Isto toliko bore se i korisnici kredita u CHF-u u Hrvatskoj, čija bi agonija također mogla biti završena. Naime, premijer Zoran Milanović i službeno je potvrdio da će ovo pitanje biti okončano zakonskim rješenjem koje je pripremila Vlada RH. Prijedlogom Vlade "švicarac" bi također trebao biti konvertiran u euro i to po kamatnoj stopi koja je na dan podizanja kredita vrijedila za stambene kredite u eurima. Nakon toga bila bi izračunata razlika u iznosu između kredita u francima i kredita u eurima i taj bi iznos trebao biti otpisan u dijelu glavnice kredita.