I u novogodišnjim zdravicama nazdravljate - otrovom

Pjenušavo vino ima ugodan ukus, jamči dobro raspoloženje i opušta, kažu oni koji ga rado konzumiraju. Ono što je sigurno je da djeluje na mozak i tijelo. Jer u njemu ima alkohola, a alkohol je neurotoksin, dakle, otrov. On najprije dolazi u dodir sa sluznicom usne šupljine, preko nje ulazi u krvotok i stiže do tankog crijeva. Tamo se apsorbira i preko krvi vodi dalje do jetre. "Jetra je prva i najvažnija postaja. Ovaj organ uz pomoć odgovarajućih enzima razgrađuje alkohol", objašnjava Helmut K. Seitz, znanstvenik iz Heidelberga.

Jetra je ta koja omogućava izbacivanje otrovnih tvari iz organizma, pa tako i alkohola. Pri prvom prolasku kroz jetru alkohol se ne može razgraditi u potpunosti, već samo djelomično. Ostatak dospijeva do drugih organa. "Među njima su, na primjer, gušterača, mišići, kosti i u njima izaziva odgovarajuće promjene", dodaje Seitz. A to znači da alkohol može dovesti do pogoršanja više od 200 bolesti ili biti njihov uzročnik.

Šta se događa u mozgu?

Previše alkohola u organizmu utječe prije svega na mozak: percepcija stvarnosti je poremećena, koncentracija narušena, čovjek nije u mogućnosti normalno rasuđivati. Pritom padaju brane i ograde, čovjeka možda preplavi ugodan osjećaj bezbrižnosti. Ali čak i ako vam alkohol diže raspoloženje, previše alkohola vas može dovesti do gubitka svijesti. Konzumiranje alkohola u pretjeranim količinama, naročito kod mladih koji se "opijaju do besvijesti" dovodi do komatoznog stanja. Alkohol, osim toga, pojačava depresivna i agresivna stanja. U 2012 je zloupotreba alkohola bila krivac za smrt 3,3 milijuna ljudi. Dakle, gotovo svakih 10 sekundi negdje u svijetu je jedna osoba umrla od alkohola.

S obzirom da alkohol prolazi kroz tijelo, dolazi i do mozga. Do njega dospijeva oko sedam minuta nakon unošenja u organizam. "Molekula alkohola etanola je mala. Ona je u krvi onoga koji konzumira alkohol, svugdje gdje je u tijelu voda i rastvara se u vodi. A s obzirom da se 70 do 80 posto ljudskog tijela sastoji od vode, alkohol dospijeva u sve dijelove organizma, pa tako i u mozak", objašnjava dalje Seitz.

Alkohol djeluje na neurotransmitere, tvari u ulozi komunikacijskih sredstava među neuronima koji se sintetiziraju u živčanim završecima. Višak ili manjak neurotransmitera uzrokuje psihičke i mentalne poremećaje. Pod utjecajem alkohola dolazi do grešaka ili promjena u procesu prijenosa signala. Tako može doći do akutnih oštećenja. Redovita višegodišnja konzumacija alkohola može dovesti do kroniciteta i daleko većih oštećenja. Narušava se konstalacija vitamina i drugih važnih elemenata koji se u središnjem živčanom sustavu nalaze u tragovima, a igraju važnu ulogu, upućuje znanstvenik iz Heidelberga: "Na primjer, vitamin B1 je našem mozgu prijeko potreban. Ukoliko ga nema dovoljno, može doći do sindroma Korsakov-Vernike (narušenog pamćenja i fizičke koordinacije, op. ur.)." Riječ je o samo jednoj u nizu bolesti središnjeg živčanog sustava do koje nekontrolirano konzumiranje alkohola može dovesti. Među njima je i demencija.

Šta se događa u tijelu?

Onog trenutka kada je u ustima, alkohol dolazi u kontakt sa sluznicom grla i dospijeva u jednjak.Zaštita od neurotoksina na putu do jetre nije moguća. Tek tamo se otrovne supstance dijelom razgrađuju - onoliko koliko je to moguće. Čak i kada je jetra u potpunosti zdrava, ona je razgrađivanju alkohola u toj mjeri posvećena da zaboravlja na sve druge toksične tvari koje se nalaze u organizmu. Još jedna opasnost po onog tko uživa u alkoholu je rizik ozbiljne upale gušterače, ukazuje Seitz: "A potom i raka ili tumora usne šupljine, grla, jednjaka, grudi kod žena ili jetre. Često se zaboravlja da je alkohol među faktorima rizika koji mogu dovesti do raka dojke i do raka debelog crijeva."

Ipak, opasnost od ciroze jetre je puno veća. Do nje dolazi uslijed nemogućnosti organizma da se izbori s toksičnim tvarima. Jer ukoliko je jetra fokusirana na razgrađivanje prekomjerne količine alkohola, sve druge otrovne materije dovode u opasnost zdravlje jetre, ali i drugih ljudskih organa. Ćelije u jetri s vremenom izumiru, opasnost biva sve veća. Samo u Njemačkoj oko 30.000 ljudi umire svake godine od ciroze jetre. "Pogrešno je razmišljanje da će otrovi, kada alkohol prođe kroz jetru, nestati. Jer tijekom razgrađivanja alkohola dolazi do stvaranja tvari koja može izazvati dodatna oštećenja, uključujući i neplodnost, a to je acetaldehid", kaže njemački stručnjak Seitz i opominje da oksidacija alkohola dovodi do stvaranja kancerogenih tvari.