Ima li španjolsko gospodarstvo koristi od kraljevske kuće?
6. kolovoza 2020
Za sveučilišnog profesora Francisca Javiera Alvaresa se bivši kralj Juan Carlos u doba svoje vladavine pretvorio u najobičnijeg prevaranta koji je svoje kovčege s novcem sklonio u neku poreznu oazu. "Kao nekakav sitni kriminalac u građevinskom sektoru", kaže profesor kaznenog prava madridskog Universidad Carlos III.
Profesor je uvjeren kako je bivši kralj, "tipično za rod Bourbona", čitavoj zemlji gospodarski nanio više štete nego koristi s njegovim "besramnim" ponašanjem. Španjolsko državno odvjetništvo trenutno vodi istragu protiv Juana Carlosa pod sumnjom da je dobio milijune eura mita od saudijske kraljevske kuće kako bi došlo do posla gdje su onda španjolske tvrtke gradile liniju brze željeznice između Meke i Medine.
A s najnovijom viješću o odlasku Juana Carlosa iz Španjolske je skandal postao još veći. Na prvoj konferenciji za novinare španjolske vlade nije bilo riječi o tome gdje se on trenutno nalazi - mada je teško vjerovati da službeni Madrid to ne zna - kao ni o tome od čega će živjeti. Jer formalno, već kad su sumnje u primanje mita postale konkretne, mu je njegov sin i trenutni kralj Felipe VI. obustavio isplatu godišnje apanaže od oko 200.000 eura. Što opet ne znači da će Juan Carlos negdje u dalekom svijetu zbog toga postati socijalni slučaj
Formalno, baš kao i kod predsjednika u mnogim državama, tako je i španjolski kralj bio dužan prijaviti poklone i "znakove pažnje" kojima bi ga obdarile strane vlade ili domaći poduzetnici. Ali profesor Alvarez zna da je bilo takvih poklona koje on nikad nije prijavio.
No svojevrsni vrhunac je bio 2012. Čitava zemlja je stenjala zbog državnog duga, "rezali" su se izdaci na svim stranama, a onda se pojavila fotografija kralja Juana Carlosa kako bezbrižno lovi slonove u Botsvani. Naravno, netko drugi mu je platio sve troškove.
Hvala, ali ovo je ipak previše...
Mnogi Španjolci su znali kako prije svega kralju Juanu Carlosu mogu zahvaliti što se okončala diktatura koju je u toj zemlji desetljećima provodio Franco. Može se raspravljati o tome je li bila potrebna nešto bolja "čistka" fašističkih pristaša u državnim tijelima i institucijama, ali je neosporno kako je taj prijelaz prošao razmjerno mirno i kako su se s mladim kraljem Španjolskoj konačno otvorila vrata i za ulazak u Europsku uniju.
Ali sve što se zadnjih godina događalo na španjolskom dvoru je bilo previše i za najzahvalnije Španjolce: "To je bio početak kraja jednog razdoblja gdje su korupcija i nepotizam bila svakodnevnica u našoj zemlji", kaže nam Fernando Cocho Perez, poduzetnik i osnivač savjetničke tvrtke H4dm. Osjećaji podanika prema svom kralju su nakon tog safarija postajali sve gori, tako da je 2014. Juan Carlos konačno i abdicirao. Službeno, "iz zdravstvenih razloga", "ali u stvarnosti se monarh više nije mogao održati kao državni poglavar", kaže Cocho Perez. Jer u međuvremenu su otkriveni i bankovni računi u Švicarskoj i nekakva zaklada u Panami koja je bila u vezi sa španjolskom kraljevskom kućom.
Kralj za samo osam milijuna eura?
Ugledni španjolski ekonomist Juan Velarde Fuertes je još uvijek pristaša monarhije - kao i mnogi drugi španjolski konzervativci. Konačno, on se sa svoje 93 godine života još dobro sjeća doba Francove diktature. On kaže da se monarhija isplati Španjolcima - pogotovo zato što je kraljevska kuća za vladu Španjolske razmjerno jeftina: košta je oko osam milijuna eura godišnje, što je i u europskim kraljevskim usporedbama sitnica, kako je prošle godine izračunao list El Economista.
Ipak,sadašnji kralj Španjolske Felipe VI. želi svakako biti bolji kralj od svog oca. Već je bilo problema s njegovim šogorom Inakijem Uradangarinom kojeg je po kratkom postupku još 2015. isključio iz kraljevske obitelji - 2018. je on doista i osuđen zbog korupcije i pronevjere. A sad je na red došao i njegov vlastiti otac.
A da ne spominjemo Felipeove muke oko neovisnosti Katalonije, nego i njegova supruga nije osobito omiljena među podanicima. Problem je i to što nema muškog nasljednika. Da bi njegova kćerka, sad gotovo 15-godišnja Leonor, sjela na prijestolje Španjolska treba promijeniti Ustav koji trenutno predviđa samo muškog vladara. Mada je u prošlosti Španjolska imala i kraljice na svom čelu - sjetimo se samo glasovite Isabele I od Kastilje.
Ugled je davno srušen
Skandal oko željezničke linije između Meke i Medine neće tako brzo biti zaboravljen. Posao se tada predstavljao kao najveći uspjeh u povijesti gospodarstva Španjolske. 2011. su saudijska kraljevska kuća i dvanaest španjolskih tvrtki potpisali ugovor da će upravo tvrtke iz Španjolske graditi prometnicu od golemog, ne samo gospodarskog nego i simboličkog značenja. No kao što je to gotovo uvijek u takvim slučajevima, financiranje projekta je veoma složen dogovor između partnera - i tu je trebalo "podmazati" i španjolskog kralja. No profesor prava Alvarez upozorava: "To nipošto nije jedini španjolski poduhvat gdje je Juan Carlos primio svoj dio."
Ta mračna sjenka poslovnog dogovora je sad teret i španjolskoj državnoj željeznici Renfe. Dugo joj je trebalo da konačno počne poslovati uspješno i nada se novim poslovima i u inozemstvu. Upravo ta veza Meke i Medine kojom prometuje 35 kompozicija i ima kapacitet od 60 milijuna putnika godišnje je bila ogledni primjer onoga što može učiniti.
Treba li Španjolskoj kralj - ili kraljica? Poduzetnik Perez vjeruje kako je poslovnom svijetu u najboljem slučaju - svejedno: "Velikim i važnim španjolskim tvrtkama kao što su Banco Santander ili Telefonica je na prvom mjestu stabilnost. U takvim tvrtkama, baš kao i u ostatku Španjolske, ima veoma malo gorljivih obožavatelja kraljevske kuće." Njemu se zato čini kako Španjolska kreće prema republici.
No njemački pravnik koji živi i radi u Palma de Mallorci, Tim Wirth misli kako Španjolska i gospodarski ima neke koristi od svoje okrunjene glave: "Upravo tu na Mallorci gdje je kraljevska ljetna rezidencija je ta činjenica izuzetno važna. Ovaj otok ne bi bio tako sigurno mjesto bez te rezidencije. A kada to ne bi bilo tako sigurno mjesto, onda niti toliko slavnih ličnosti ne bi htjelo tu kupiti kuću." Wirth je uvjeren: Mallorca u turizmu nikad ne bi bila ono što jest da nema tog svog ljetnog gosta u palači Marivent. Jer jednom predsjedniku države ipak nedostaje to blještavilo kojeg tako vole turisti. No je li to dovoljno za spas monarhije?