Ima li Balkan "političku kulturu"?

Sumnjičavost i distanciranje ljudi prema državi te nepovjerenje u državne institucije u zemljama Balkana je nazočno u cijeloj novijoj povijesti. Začeto je još tijekom osmanske vladavine, utemeljeno za vrijeme autoritativnih sustava u međuratnom razdoblju i komunizmu, a nije uklonjeno ni tijekom tranzicije posljednjih godina, tvrdi balkanolog i profesor s njemačkog sveučilišta u Leipzigu Wolfgang Höpken.

Zemlje jugoistočne Europe su nakon pada komunizma prihvatile zapadne norme i provele niz reformi, ali te reforme u praksi nisu dale očekivane rezultate. Brojne reforme su rezultirale slomom dosadašnjih nacionalnih običaja i tradicije, što je iznova poljuljalo povjerenje građana u državne institucije, objašnjava profesor Höpken. On navodi: "Najbanalniji primjer je Bugarska. Oduševljenje Bugara za prijem u članstvo Europske unije brzo je splasnulo, čim su morali početi plaćati porez na rakiju koju su pekli kod kuće. Povijest pokazuje da se mentaliteti svugdje u svijetu sporije mijenjaju od institucija."

Dugoročan proces povratka povjerenja

Ni brojne nevladine organizacije koje su u jugoistočnoj Europi osnivane nakon pada komunističko-socijalističkog režima nisu postigle željeni učinak. Ovaj američki demokratski model koji je trebao izliječiti dosadašnje rane, prilagodio se vladajućim prilikama u zemljama Balkana. Profesor Höpken ocjenjuje: "Političke, institucionalne i socijalne promjene su dugoročan proces. Zapad treba imati strpljenja i ne bi trebao kritizirati posebnosti demokracija u zemljama Balkana. Država i njezine institucije moraju vratiti povjerenje građana i to je proces koji se ne može ograničiti na 10 ili 15 godina."

I Nijemci sve manje zainteresirani za politiku

Politička apatija i bijeg iz organiziranih društvenih institucija kao što su, primjerice, sindikati nisu samo tipične pojave za zemlje Balkana. Ovaj trend posljednjih godina sve je prisutniji i u srednjoeuropskim državama, kao što je i sama Njemačka. Trend je općenito isti, ali se razlikuju uzroci za sve slabiji politički i društveni angažman pojedinaca, smatra profesor Höpken. On zaključuje:

"Ljudi na Balkanu su mnogo više suočeni s neposrednim problemima u odnosu na stanovnike Zapadne Europe. Borba za svakodnevno preživljavanje im ne ostavlja mnogo vremena i prostora za politički angažman. A kada pogledate postotak izlaska naših građana na izbore, mislim da Balkan puno ne zaostaje za nama."

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm