Ima li Google monopol nad informacijama?

Internet tražilice složeni su softwari koji su neprestano zaposleni time da obrade što više stranica u World Wide Webu. Na temelju dobivenih podataka tražilice postavljaju svojevrsnu top-listu rezultata traženja. Tražilice starije proizvodnje to su činile jednostavno na temelju pojedinih riječi koje su sadržane na stranicama u Internetu. No, Google dodatno analizira i to u kojoj je mjeri određena stranica sastavni dio mreže. Odnosno, točnije rečeno: izračunava vjerojatnost s kojom slučajni korisnik Interneta dolazi na određenu stranicu, pojašnjava stručnjak za tražilice Christoph Lindemann s Dortmundskog sveučilišta i navodi slikovit primjer:

”Ako u Koelnu izađete na autocestu, onda je velika vjerojatnost da ćete stići u Duesseldorf budući da do tamo vode čak tri autoceste. Zbog istog razloga znatno je manja vjerojatnost da ćete iz Koelna stići do Bergisch-Gladbacha.”

To znači da mjesta u Internetu koja se s velikom vjerojatnošću mogu pronaći besciljnim surfanjem Google bilježi kao važna. Pojedinosti oko načina na koji Google stvara poredak stranica po važnosti glavna je poslovna tajna te tvrtke. No, i bez poznavanja tih pravila manje tvrtke uspijevaju uz pomoć specijalnih trikova podići određene stranice u tom poretku za nekoliko mjesta prema gore. Manipulatori tražilica otvaraju umjetne stranice koje su spretno međusobno povezane tako da je Google uvjeren u njihovu važnost. Na taj način se korisnici Googlea privlače na određene stranice.

Sve u svemu, kvaliteta rezultata traženja posljednjih se mjeseci znatno pogoršala. Ali, Googleov položaj na njemačkom tržištu još uvijek je tako jak, da se za tu tvrtku ne isplati poboljšavanje ponude.

Na svjetskom tržištu u posljednje vrijeme dolazi do koncentracije tražilica. Stručnjaci već dugo špekuliraju kada će Microsoft jednostavno kupiti Google i time na jednom mjestu ne samo objediniti korištenje kompjutera i Interneta nego i raspolagati svim postojećim informacijama.

Helmut Baeumler iz neovisnog Centra za zaštitu podataka Schleswig-Holstein taj razvoj prati sa zabrinutošću:

”Osim pukog traženja informacija u Internetu tražilice imaju važan položaj koji utječe i na temeljna ustavna prava: ravnopravan i slobodan pristup informacijama iz izvora dostupnih javnosti. To na prvi pogled nije ništa loše, jer dobra tražilica je od presudne važnosti za dolazak do informacija, a one su sirovina informacijskog društva. Dakle, važno je da svi ljudi imaju pristup informacijama. Ali, ako jedan vodeći tržišni čimbenik omogućava pristup, onda se još više mora paziti na to obavlja li se tamo možda prikrivena ili otvorena cenzura te koliko je transparentno upućivanje na određene sadržaje.”

Primjerice, sekta Scientology nedavno je uspješno izvršila pritisak na Google kako bi iz svog indeksa izbacio stranice koje kritiziraju tu sektu. No, to je prodrijelo u javnost i Google je morao povući svoju cenzuru.

No, Google ne skuplja samo mnoštvo informacija za svoje korisnike, nego i podatke o njihovim interesima i sklonostima. Žalbe zbog toga kod njemačke podružnice u Hamburgu su uzaludne, jer mjesto na kojem se obrađuju podaci nalazi se u Sjedinjenim Državama, gdje zaštita osobnih podataka nije tako strogo regulirana kao u Njemačkoj. Zaklada Bertelsmann u svojoj novoj studiji predlaže tražilicama da dobrovoljno potpišu zajednički pravilnik ponašanja u kojem bi se, uz ostalo, odredio postupak protiv manipulacija i ograničavalo korištenje podataka o samim korisnicima. Google se do sada nije izjasnio o tom prijedlogu. A i zašto bi kada ta tvrtka igra u posve drugoj ligi nego njemačke tražilice: ona vlada tržištem i ne mora se obazirati na njemačke odredbe o zaštiti podataka.

Dakle, preporuka glasi: kod ciljane potrage u Internetu ne bi se trebalo ograničiti samo na jednu tražilicu.