1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ima li suživota u Bosni i Hercegovini?

Zdravko Ljubas
13. ožujka 2018

Prilikom posjeta Bosni i Hercegovini 2015. papa Franjo je rekao da Sarajevo i BiH imaju posebno značenje za cijeli svijet, da pokazuju da različiti mogu živjeti zajedno u suradnji. Mogu li doista?

https://p.dw.com/p/2uFME
Sarajevo Papst Franziskus Interreligiöses Treffen
Papa Franjo s vjerskim vođama u Bosni i Hercegovini 2015. godine.Foto: Reuters/D. Hajdarevic

Papa Franjo obilježava pet godina svoga pontifikata. Prvi Latinoamerikanac izabran za poglavara Katoličke crkve, 266. nasljednik Sv. Petra, svojom skromnošću, jednostavnošću i bliskošću s običnim, "malim" čovjekom, stekao je popularnost i poštovanje širom svijeta.

Papa Franjo za BiH na putu dobra

Među prvim odredištima njegovih pastoralnih putovanja našla se i BiH koju je Jorge Mario Bergoglio, odnosno papa Franjo, posjetio početkom lipnja 2015. godine. Sveti otac ne zaboravlja BiH. On se krajem prošlog mjeseca u Vatikanu susreo i s članovima tročlanog Predsjedništva BiH.

Članovi Predsjedništva, kako je priopćeno, razgovarali su s papom Franjom "o aktualnoj situaciji u BiH te je istaknuta važnost unapređenja političkih odnosa i intenziviranja reformskih procesa i ispunjenja uvjeta koji su u funkciji jačanja europske perspektive BiH”. Dužnosnici Svete Stolice tom prilikom su potvrdili podršku BiH s europskom perspektivom, kao i jačanju kulturnog i međureligijskog dijaloga, suživotu u BiH i njezinom multietničkom karakteru.

Pronaći put

"Uloga pape Franje je pozitivna u smislu da Sveta Stolica i, naravno, papa Franjo, žele pomoći BiH da nađe dobar put, pravi put, put koji je utemeljen na pravdi i pravednosti, na dobru. U tom duhu je papa Franjo na tragu onoga što je činio i govorio papa Ivan Pavao II.”, kaže za Deutsche Welle mons. Ivo Tomašević, glavni tajnik Biskupske konferencije BiH.

Beziehungen zwischen Bosnien und dem Heiligen Stuhl anlässlich des fünften Jahrestages des Pontifikats von Papst Franziskus
Na stadionu Koševo bili su ne samo katolici nego i brojni pripadnici drugih vjera. Foto: KTA

Sigurno, dodaje Tomašević, da stanje nije teško kao što je bilo u ratu ili u prvim poratnim godinama, iz kojih se pamti nemjerljivo zalaganje i briga za BiH pape Ivana Pavla II., međutim očito je da, prije svega vlasti u BiH, nisu sposobne pronaći "dobar put, put u kojem ćemo zajedno izgrađivati ovu zemlju i put u kojem će mladi ljudi vidjeti ovdje svoju budućnost”. Papine poruke, smatra on, upravo bi trebalo poslušati zbog sve masovnijeg odlaska mladih, školovanih ljudi, a o "čemu je govorio i kardinal Vinko Puljić za nedavnog posjeta Svetom Ocu”.

"Naše društvo je ovdje uložilo u te ljude, školovalo ih i oni svoju budućnost često, na žalost, ne vide u BiH, jer teško mogu dobiti posao... vide ju negdje drugdje, i onda one zemlje koje mogu uložiti dobivaju ono što je najvažnije, a to su ljudi, mladi ljudi koji onda izgrađuju te bogatije zemlje”, objašnjava mons. Tomašević te naglašava: "U tom duhu bismo se trebali vratiti porukama pape Franje, porukama pape Ivana Pavla II., a slično je govorio i papa Benedikt XVI., da mi ovdje stvorimo društvo u kojemu će vladati pravda i da osjetimo svoju zemlju kao svoju kuću”.

Mnogi često citiraju riječi pape Franje o Sarajevu, a na njih podsjeća i mons. Tomašević. "Papa Franjo je govoreći u Predsjedništvu BiH predstavnicima vlasti tijekom svoga posjeta 2015., ali i u propovijedi na stadionu (Koševo) i u svom govoru na susretu s mladima, govorio o potrebi suradnje i spomenuo je Sarajevo, a u tom smislu se može govoriti i o BiH, kao o europskome Jeruzalemu, kao mjestu koje bi trebalo pokazati da različiti mogu živjeti zajedno u suradnji”.

Na različitosti, smatra Tomašević, treba gledati kao na bogatstvo, budući "da svaka različitost sa sobom nosi mogućnost obogaćivanja međusobnoga, mogućnost da jedni u drugima prepoznamo one koji su zajedno s nama i s kojima treba izgrađivati društvo”.

Vapaj za ljudima

Na žalost, različitosti su korištene kao izgovor za zlodjela u ratu u BiH, a "mnogi ljudi su stradali samo zato što su različiti, što različito vjeruju ili su pripadali različitom narodu”. Premda je od rata prošlo više od 20 godina, situacija u mnogim dijelovima BiH nije znatno bolja. Posebno je alarmantan bio nedavni vapaj banjalučkog biskupa Franje Komarice, koji je upozorio da se broj katolika u Republici Srpskoj smanjio na ispod pet posto od ukupnog broja Hrvata - katolika koji su na tim područjima živjeli početkom '90-ih godina.

"To je vapaj čovjeka koji gleda kako njegovo ‘stado' biva raspršeno i kako moćnici dopuštaju da to stado bude raspršeno i kako kod mnogih nedostaje osjećaj za to. Taj vapaj ne bi smio biti samo vapaj biskupa Komarice, to bi trebao biti vapaj tisuća ljudi, vapaj mnogih od nas”, upozorava mons. Tomašević, dodajući kako se u poratnim godinama broj katolika znatno smanjio i u drugim dijelovima BiH.

Beziehungen zwischen Bosnien und dem Heiligen Stuhl anlässlich des fünften Jahrestages des Pontifikats von Papst Franziskus
Predstavnici triju naroda i triju religija kod pape 24. veljače 2018. No čini se da neki u Bosni i Hercegovini hvale papu i istovremeno progone katolike.Foto: Presidency of Bosnia and Herzegovina

"Mi bismo se svi trebali zapitati što se to događa da u polovici BiH u potpunosti nestaje jednoga naroda. Kako to, taj nedostatak empatije? Naravno da to važi i za druge narode i trebamo se zapitati što je s onim drugima na drugom dijelu BiH? Kakvi smo mi to ljudi ako nemamo oka, uha i srca za vapaj tih ljudi”, pita mons. Tomašević.

Papa Franjo - jedan od nas

"U tom duhu je potpora Svetoga oca, Svete Stolice, papinih suradnika... onih koji žele pomoći BiH na putu dobra. Evo i nedavni prijem članova Predsjedništva BiH kod Svetoga oca također je znak spremnosti da BiH krene putem dobra, a to je sigurno okrenutost prema mladima, prema onima slabijima, prema onima koji bi trebali izgrađivati zemlju, okrenutost prema budućnosti, prema vrijednostima u kojima će čovjek biti u središtu sa svojim dostojanstvom, sa svojim pravima, sa svime onim što čovjek treba biti i što jest kako mu je Bog dao”, naglašava Tomašević.

Svojom skromnošću i jednostavnošću papa Franjo je već prvim obraćanjem vjernicima nakon imenovanja i jednostavnim pozdravom "dobra večer”, osvojio vjernike, ali i mnoge ljude širom svijeta. To se, po mišljenju mons. Tomaševića, dogodilo upravo zbog "njegovog zauzimanja za siromašne, njegove posvećenosti i želje da ode onima koji su manje brojni... kod ljudi dobre volje”.

"On sigurno izaziva pozitivne osjećaje, simpatiju i u tom duhu se i prati njegov rad, njegova jednostavnost, njegov način kojim želi uvijek iznova pokazati da je on također samo čovjek, iako je nasljednik Sv. Petra, Sveti otac - za nas katolike vidljiva glava Kristova na zemlji, ali, s druge strane, on također želi biti jedan s nama, jedan od nas”, kaže Tomašević.

U mnogo čemu, smatra on, ljudi u vlasti trebali bi se ugledati na papu Franju. "Sve vlasti, sve ovlasti su date ne zato da bi čovjek samom sebi služio, nego zato da bi služio drugima i to ponajprije onima koji su slabiji, koji su manji, siromašniji, njima uvijek treba više pomoći, više pažnje... Meni se čini da su ovdje u BiH, na žalost, neke stvari okrenute naopako i kao da nam je stvorena slika da treba pomoći ponajprije onima koji već imaju više, kao da njima treba još više, a oni koji su zapostavljeni, koji su pritisnuti, manje brojni, kao da smetaju što uopće postoje. Tu bismo paradigmu mi ovdje u BiH, zapravo, trebali okrenuti.”

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.