Inicijativa tri mora podržava Ukrajinu

Inicijativom tri mora dvanaest, uglavnom mlađih, članica EU-a između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora žele ostvariti više svojih interesa. U 2015. godini Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Hrvatska i Austrija odlučile su se za prisniju suradnju. Osim Austrije, niti jedna država nije bila članica EU-a prije 2004. godine.

Već na početku osjetila se suzdržanost prema Njemačkoj, kojoj je do sada ponuđen samo status partnera bez prava glasa. Od tada je Njemačka redovito zastupljena na summitima i projektima. Ove godine je savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier otputovao u Rigu kako bi sudjelovao na summitu. On poznaje projekt od samog početka. Na pitanje o perspektivi punopravnog njemačkog članstva u Inicijativi tri mora, savezni predsjednik je rekao kako može zamisliti da njemačka vlada za nekoliko godina podnese zahtjev.

Ipak, na obveznoj zajedničkoj fotografiji na početku summita u Rigi mogla se osjetiti određena rezerva. Redoslijed političara na fotografiji možda je protokolarna slučajnost, ali kada je riječ o trenutnoj podršci Ukrajini - pokazao je koliko su neki sudionici samita trenutno blizu ili daleko: predstavnici SAD-a, Ukrajine i Poljske zajedno su stali na vrh lijevo, njemački predsjednik daleko dolje desno. Kritike i frustracije zbog sporih isporuka oružja iz Njemačke vrlo su velike u istočnoj Europi.

Solidarnost s Ukrajinom

Ukrajina i ruski napad na nju također su bili u fokusu službenog dijela summita. Na prijedlog Poljske, Ukrajini je ponuđen status zemlje partnera Inicijative tri mora, za što se založio i predsjednik Zelenski u video-poruci kojom se obratio summitu. Latvijski domaćin, predsjednik Egils Levits, rekao je da bi Ukrajina na taj način mogla sudjelovati u svim projektima Inicijative.

Svih dvanaest zemalja, uključujući Mađarsku koja je donedavno bila suzdržana, također žele podržati kandidatski status Ukrajine za članstvo u EU-u na predstojećem summitu EU-a.

Inicijativa tri mora "važnija je nego ikad", rekao je njemački predsjednik Steinmeier na marginama summita. Prije samo nekoliko godina inicijativa za umrežavanje i razvoj regije mnogima je "zvučala apstraktno", ali ruski napad na Ukrajinu pokazuje da je to potrebno, rekao je Steinmeier.

Zemlje okupljene oko ove inicijative žele prije svega bliže surađivati, posebno kada je riječ o infrastrukturi, opskrbi energijom i sigurnosti. Jača suradnja vodi do Europe koja je "otpornija, ujedinjenija i globalno konkurentnija", rekao je latvijski predsjednik Levits u Rigi.

Konkretni projekti

Do sada su se u sklopu suradnje realizirali uglavnom infrastrukturni projekti. Jedan takav prestižni projekt je izgradnja željezničke linije Baltic Rail. Ona bi trebala ići od Varšave preko Kaunasa i Rige do Tallinna, te uključivati i trajektnu i tunelsku vezu do Helsinkija i Tallinna. Poljska, Litva, Latvija, Estonija i Finska sudjeluju u proširenju koje financira EU.

Ali regija također napreduje na području energetike i digitalizacije. Poljski predsjednik Duda izvijestio je o proširenju specijalnih plinskih priključaka, koji će omogućiti transport plina u nekoliko smjerova i time smanjiti energetsku ovisnost pojedinih zemalja o Rusiji.

Kriza s hranom bez rješenja

Razgovori o nadolazećoj prehrambenoj krizi koja je posljedica rata u Ukrajini završili su bez konkretnih prijedloga. Postojala je ideja o mogućem koridoru za isporuku žitarica od juga prema sjeveru Europe, ali bi to dovelo i do poskupljenja zbog enormnih troškova transporta.

Steinmeier je upozorio na političke posljedice krize i usporedio situaciju s "Arapskim proljećem". I ono je također doprinijelo visokim cijenama hrane. Važno je da pogođene zemlje shvate da je ruski napad na Ukrajinu pravi uzrok krize, rekao je Steinmeier. Inače postoji rizik da će se Rusija probiti sa svojim narativom.

Razgovori za pojašnjenje

Na rubu summita Steinmeier je također imao i bilateralne susrete, uključujući i razgovor s poljskim predsjednikom Dudom. Bio je to prvi razgovor nakon diplomatskog skandala sredinom travnja tokom Steinmeierove posjete Varšavi. U to vrijeme Duda je organizirao zajednički put u Kijev s predsjednicima triju baltičkih država i Steinmeierom. Međutim, njemački predsjednik je u posljednjem trenutku isključen, navodno od strane ukrajinskog vodstva. Četvorica predsjednika su tako otputovali bez Steinmeiera. Pitanja o pozadini tog političkog incidenta ostaju otvorena do danas.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu