Irak: strah od građanskog rata

Unatoč brojnim izmjenama u korist Sunita, predstavnici te nacionalne manjine odbili su prihvatiti zadnju verziju, tako da je komisija na kraju nacrt Ustava prihvatila glasovima šijitskih i kurdskih članova. Sada se o nacrtu Ustava treba izjasniti parlament u Bagdadu, a nakon toga 15. listopada na referendumu i čitav irački narod.

Irački parlament danas počinje vijećanje o izbornom zakonu koji će se primjenjivati i na referendum o Ustavu. Njime se, uz ostalo, mora urediti pitanje smiju li na njemu sudjelovati i Iračani koji žive u inozemstvu. Jer, procjenjuje se da se samo u Jordanu nalazi oko milijun iračkih građana, od kojih većina pripada nekadašnjem sunitskom vladajućem sloju, a njih pak pojedini političari u Bagdadu optužuju da s jordanskog teritorija podupiru pobunjenike u Iraku. Za pretpostaviti je da će ti Iračani, ukoliko dobiju priliku za izjašnjavanje o Ustavu, glasovati protiv.

To se također može očekivati i od Sunita u Iraku. Oni čine većinu u najmanje tri od 18 pokrajina, a zakoni im jamče svojevrsno pravo veta time što Ustav neće proći, ukoliko se protiv njega izjasne dvije trećine birača u tri pokrajine. Zato je i sam glasnogovornik iračke vlade pesimističan, jer smatra da će Suniti uspjeti stvoriti blok protivnika Ustava, nalazeći pristaše i među Šijitima. Stari irački Ustav, koji je još uvijek na snazi, ne sadrži pravila za slučaj neuspjeha na referendumu. A to drugim riječima znači da bi se onda u prosincu ponovo morali birati prijelazni parlament i vlada, oformiti nova ustavotvorna komisija i čitava bi priča krenula od početka. Ta nova procedura onda bi mogla potrajati i godinu dana, što znači godinu dana terora i nasilja u zemlji. U slučaju neuspjeha referenduma mnogi se u Iraku zbog toga pribojavaju izbijanja sukoba između različitih nacionalnih i vjerskih skupina ili drugim riječima – građanskog rata.