Iskorak u razvoju civilnog društva

Nevladine udruge, uglavnom s područja zaštite ljudskih prava, potakle su istraživanje o utjecaju civilnog društva na razvoj demokracije u Hrvatskoj, čiji su rezultati predstavljeni krajem rujna u Zagrebu. Na konferenciji, održanoj pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića i dopredsjednice Vlade Jadranke Kosor, višekratno je ponovljeno kako je snažno civilno društvo preduvjet jake demokratske države, a predsjednik Mesić je posebno istaknuo stvaranje povoljnog okruženja za djelovanje civilnih udruga zbog njihove iznimne važnosti, napose u tranzicijskim državama: «Smatram, dakle, da se demokratska pozicija organizacija civilnog društva mora temeljiti na neovisnosti i načelnosti stajališta koja zastupaju u javnosti. To je izvor njihove vjerodostojnosti na temelju koje građani organizacije civilnog društva prepoznaju kao svoje.»

Građani zadovoljni nevladinim udrugama

Rezultati istraživanja pokazuju da većina građana ima pozitivan stav o radu nevladinih organizacija. Općenito su zadovoljniji sadašnjim doprinosom udruga povećanju svijesti pojedinaca o ljudskim pravima, razvoju civilnog društva i demokracije nego doprinosom u rješavanju konkretnih životnih problema i poboljšanju kvalitete života. Koordinatorica feminističke udruge b.a.b.e. – Budi aktivna, budi emancipirana – Sanja Sarnavka ulogu civilnog društva ocijenila je iznimno značajnom, osobito zbog animoziteta koji je stvaran prema njemu: «Znači, onda oni ponavljaju stvari koje su čuli. Ako smo mi deset godina bili neprijatelji države, a ako se 15 godina ponavlja da mi ustvari postojimo da bismo za sebe osigurali novac, a ne vide se sve ove brojke, onda je takav stav građana potpuno razumljiv.»

Bolja strana demokracije

Udruge civilnog društva u svojoj izvornoj ideji i u praksi bolji su dio hrvatske demokracije, što je vidljivo iz značajnih promjena na polju zaštite prava osoba s invaliditetom, djece, žena i socijalno ugroženih osoba te povratku prognanika i izbjeglica, borbi protiv korupcije, ali i zauzimanje za transparentnost političkog djelovanja. S obzirom da je i nakon 15-godišnjeg djelovanja kod dvije petine građana prisutna i određena sumnjičavost prema nevladinim udrugama, predsjednik Mesić sugerirao je isto što i politolozi koji su radili na istraživanju javnog mnijenja o udrugama: «To, dakako, pretpostavlja odgoj za demokratsku odgovornost. Jer, na kraju, nitko se ne rađa kao demokrat. Demokraciji se svi učimo.»

Koordinatorica b.a.b.a. Sanja Sarnavka sugerira Vladi da uspostavi bolju suradnju s udrugama: «Jer samo oni mogu imati koristi više nego što mi možemo imati od njih. Kada se vidi koliko je malo ljudi uspjelo napraviti toliko puno stvari, a s druge se strane to usporedi s učincima sustava koji, ima svu logistiku, koji ima jako puno zaposlenih ljudi i kada se usporedi koliko se taj sustav ustvari više bavi sam sobom nego stvarnim žrtvama i ljudima kojima treba pomoći, onda mislim da mi Vladi možemo biti itekako korisni uzori i pomagači i partneri u realizaciji nekih projekata.»

Doprinos promjeni društvene stvarnosti

Vlada je u srpnju usvojila Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva do 2011. Sa 136 milijuna kuna financirani su programi i projekti udruga tijekom prošle godine, ali je opće uvjerenje kako se samo zajedničkim radom i vlasti i udruga može utjecati na važne društvene promjene i razvoj. Jer, suglasni su i analitičari i građani, bez rada i usluga civilnog društva Hrvatska bi bila siromašnija za procese koji je bitno čine slobodnom, otvorenom državom koja ulazi u red zemalja s najvišim standardima demokracije.

A što se tiče nedovoljne medijske vidljivosti nevladinog sektora, za što najveću odgovornost snose sve komercijaliziraniji mediji u Hrvatskoj, aktivisti poručuju kako organizacijama civilnog društva i nije cilj stvarati predstave, već utjecati na promjenu društvene stvarnosti.