"Islam iz Njemačke i za Njemačku"

U Berlinu se održava Islamska konferencija na kojoj je glavna tema bolja integracija islama u njemačko društvo i pravni sustav.

Više od godinu dana nakon posljednje sjednice Njemačke konferencije o islamu (DIK) ona se ponovo održava u srijedu i četvrtak (28./29.11.) u Berlinu. 12 godina od kako je njemačka vlada uspostavila ovu konferenciju, ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer (CSU) istakao je nove teme ali i nove protagoniste. Osnovni cilj konferencije je ostao isti. To je uspješnija vjerska i društvenopolitička integracija 4,5 milijuna muslimana u Njemačkoj.

Uoči konferencije do izražaja su došla dva stajališta: pospješivanje integracije na terenu i edukacija imama u Njemačkoj. No, ova posljednja točka povlači za sobom niz pitanja, koja će se do kraja mandata ove savezne vlade pobrinuti za kontroverze. To su, među ostalim, situacija s islamskom teologijom na njemačkim visokim školama, financiranje imama i džamija iz inozemstva i pitanje većih financijskih doprinosa džemata.

Cilj: neovisnost džamija od inozemnih donacija

"Cilj mora biti da džamije u Njemačkoj više ne ovise od donacija iz inozemstva", rekao je za list Bild početkom tjedna njemački državni tajnik zadužen za unutarnjopolitička pitanja Markus Kerber. Znači li to uvođenje poreza muslimanima na istom principu kao što kršćani u Njemačkoj plaćaju crkveni porez? Kerber je ukazao da je preduvjet za uvođenje poreza da džamije ispunjavaju osnovne zahtjeve njemačkog prava i zakona. A do toga je - to se čini jasnim - i dalje dalek put.

Novu džamiju u Kölnu svečano je otvorio turski predsjednik Erdogan - tu je vidljiv utjecaj iz inozemstva

I Kerberov šef Seehofer je uoči konferencije jasno formulirao ovaj zahtjev. Muslimanske vjerske zajednice trebaju se organizirati tako da ispunjavaju zahtjeve koji proizlaze iz ustavnog prava religija kojim se definira suradnja s državom, napisao je on za "Frankfurter Allgemeine Zeitung" (FAZ). Organizacija i financiranje bi morali biti u domeni odgovornosti Njemačke a u odnosu na njemačku državu bi morala postojati pouzdanost i obveza pridržavanja sporazuma. No pored sadržajnih upadaju u oči i personalne odluke. One se uklapaju u naslov završne diskusije "Muslimani u Njemačkoj - njemački muslimani".

Uobičajeno je da se za svaku novu rundu Islamske konferencije imenuju novi članovi. Pred početak prve runde 2006. eskalirao je spor unutar Islamske zajednice u Njemačkoj i u pojedinačnim slučajevima došlo je do distanciranja i bojkota konferencije. Zapravo se radilo o utjecaju islamskih udruženja - za koje nitko točno ne može reći koliko muslimana u Njemačkoj predstavljaju.

Seehofer unio dašak promjena

Na početku četvrte runde Seehofer, koji je kao ministar unutarnjih poslova zadužen i za pitanja religije, demonstrativno je igrao na kartu pojedinačnih muslimana, koji su protuteža dosadašnjim predstavnicima muslimanskih udruženja. U njih spadaju Seyran Ates, osnivačica liberalne Ibn Rushd džamije u Berlinu, kao i psiholog i stručnjak za islam Ahmad Mansour. Oboje zastupaju sekularni islam. I predstavnici utjecajnih organizacija, uključujući predsjednika Središnjeg vijeća muslimana Aimana Mazyeka i Abdurahmana Atasoya iz Tursko-islamske unije za vjerske poslove (DITIB), morat će se suočiti s njihovim stavovima.

Da bi se bolje shvatila ozbiljnost ovog koraka, dovoljno je pogledati sastav prethodne Islamske konferencije. Od 2013. godine na njoj nije bio nijedan pojedinac, već samo predstavnici islamskih udruženja. U skladu s tim, nije se govorilo o suštinskim pitanjima slobode religije, već više o pragmatičnim, ali svakako vrlo važnim akcentima kao što su na primjer humanitarni rad ili muslimansko dušebrižništvo u zatvorima.

Kancelarka Merkel i ministar Seehofer nemaju uvijek isto mišljenje

Nazočnost Markusa Kerbera

Veliki značaj konferenciji daje i nazočnost Markusa Kerbera. Ovaj 53-godišnji ekonomist je 2006. godine sa svojim bivšim šefom postavio Islamsku konferenciju na noge. 2011. godine je napustio politiku i preuzeo mjesto u vrhu Saveza njemačke industrije. Prije nekoliko mjeseci, na iznenađenje svih, Seehofer ga je vratio u politiku. Kerber, službeno državni tajnik zadužen za domovinska pitanja, će svoj projekt Islamske konferencije sada moći dalje unaprijediti.

On je važan za svog šefa i kao korektiv. Seehofer je u ožujku izjavio: "Islam nije dio Njemačke." Dodao je i da je Njemačka pod utjecajem kršćanstva. Sada njegova poruka glasi: "Muslimani moraju živjeti s nama, a ne pored ili protiv nas." To je izjavio pripadnik CSU-a koji je u jeku izborne kampanje rado birao oštre formulacije. Nekoliko dana kasnije oglasila se iznova izabrana kancelarka Angela Merkel i u svom prvom priopćenju vlade u novom sazivu manje više jasno proturječila vođi bavarskog CSU-a. Neupitno je da je "povijesni karakter naše zemlje kršćanski i židovski", rekla je i dodala da je s oko 4,5 milijuna muslimana u Njemačkoj islam ipak "postao dio Njemačke".

Danas Seehofer zvuči drugačije nego u ožujku. Kao ministar u čijem su resoru i domovinska pitanja on će, uz upotrebu instrumenata kojima raspolaže njegovo ministarstvo, njemačkim muslimanima pomoći da, kako je rekao, ojačaju svoj njemački i muslimanski identitet i promoviraju identifikaciju s njihovom njemačkom domovinom. A sve to u cilju promocije "islama u Njemačkoj iz Njemačke i za Njemačku".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Pratite nas