Ruski zastupnici i kupovina lajkova na društvenim mrežam
16. travnja 2021
Jedna i pol do dvije rublje, što je oko dva centa – toliko se plaća po lajku i podjeli na Facebooku, i isto toliko za lajk i retvit na Twitteru. Toliko to košta kada se treba mało „pogurati” postove Leonida Sluckog na društvenim mrežama. Slucki je predsjednik Odbora za međunarodne poslove u ruskoj Državnoj Dumi. On rado piše o „provokacijama iz Bruxellesa" ili o „paklenim apsurdima" Bidenove administracije. No, DW je došao do saznanja da se njegove objave redovito nalaze na omiljenoj burzi lajkova „bosslike.ru" - koju bez problema možete pronaći na Googleu. Tako broj lajkova, pratitelja (followera), podjela i pregleda može se povećati na svim socijalnim medijima – od (u Rusiji omiljenih) „Odnoklasniki" i „VKontakte" do Telegrama, YouTubea i TikToka.
Objave Sluckog po povoljnim cijenama
Platforma daje okvirne tarife za kupovinu određenih aktivnosti na određenim društvenim mrežama. Na koncu ipak svaki klijent sam odlučuje koliko želi platiti. Jer, sve ide puno brže ako je mušterija spremna više platiti. Postovi Leonida Sluckog su među najpopularnijima. Teoretski gledano, bilo tko za njega može kupiti lajkove ili retvitove. Dovoljna je samo adresa elektronske pošte za registraciju na web-stranici burze. A lajkovi se mogu distribuirati bilo kojoj objavi ili nalogu.
Najkasnije od sredine ožujka, kada je DW počeo istraživati burzu lajkova, svi postovi ruskog političara su se pojavili na ovoj web-stranici. Tako je i njegov post na Facebooku o stanju na rusko-ukrajinskoj granici u roku od pola sata nakon objavljivanja bio ponuđen na platformi. DW je pismeno pitao o tome Sluckog i zatražio od njega da pojasni je li on ili netko od njegovih suradnika umiješan u plaćanje lajkova i šerovanja njegovih postova na društvenim mrežama. Slucki, međutim, nije odgovorio na naš upit.
Slucki je široj ruskoj javnosti postao poznat 2018., jer je navodno seksualno uznemiravao nekoliko novinarki. Usprkos negodovanju javnosti, Etička komisija Državne Dume ga je tada oslobodila svih optužbi.
Plaćene aktivnosti na društvenim mrežama
Centar „Dosje", nekomercijalni projekt Mihaila Hodorkovskog, u jednoj je analizi objavljenoj početkom travnja pisao o tome da je tzv. „Ruska mirovna zaklada", koju vodi Slucki, molila američke senatore za novčanu pomoć. Istovremeno je u svojim objavama na društvenim mrežama nemilosrdno kritizirao SAD i Europsku uniju. Kao što je na primjer jednom tvitao ovaj tekst: „Nije Rusija ta koja se udaljava od EU, već Bruxelles stalno provocira konfrontacije".
Za ovaj tvit je dobio oko 170 lajkova. Ili je pak za njih platio 1,35 eura? DW je pregledao 78 profila kojima je mogao pristupiti, profili koji su lajkali ovaj tvit. Svi osim jednog jedinog profila na taj su tvit došli s jedne te iste burze lajkova. Na to ukazuju njihove aktivnosti: 77 profila su prepuni retvitova i postova koji se nude na burzi ili su pak sami lajkali takve postove. Najmanje devet ovakvih naloga, zbog sumnjivog djelovanja, Twitter je u međuvremenu privremeno ograničio.
Retvitovi Sluckijevih starijih postova sežu do jeseni 2020., što ukazuje da su postovi ovog ruskog parlamentarca prethodno bili „izlistani” na burzi lajkova.
Influenser, startup i političar
Strateški komunikacijski centar NATO-a od 2018. prati kupovinu lajkova na društvenim mrežama. Rolf Fredheim radi u centru i kaže da se na burzi lajkova nalaze profili većeg broja političara. Uglavnom je riječ o potpuno nepoznatim lokalnim političarima. Ali, na burzi su redovito u ponudi i poznati zastupnici Dume, rekao je Fredheim za DW - no nije htio navesti njihova imena.
Međutim, političare su, generalno govoreći, ipak vrlo rijetko prisutni na takvim platformama. „Tu su najčešće tzv. influenseri, koji kupuju lajkove za Instagram ili Facebook kako bi postali popularni", kaže naš sugovornik. „Često su tu i startup-firme, koje se žele prikazati većima nego što doista jesu." Udio političara procjenjuje na oko deset posto.
DW je, međutim, na jednoj burzi lajkova pored profila Leonida Sluckog pronašao i druge političke naloge. To je profil Putinu bliskog ruskog medijskog mogula, Konstantina Malofejeva, koji navodno podržava ruske separatiste u istočnoj Ukrajini. Malofejevljevi postovi su često usmjereni protiv „kijevske hunte" ili „nedobronamjerne EU". Ali, mogu se pronaći i postovi Oleksandra Feldmana, zastupnika ukrajinskog parlamenta i čovjeka od povjerenja bivšeg ukrajinskog predsjednika koji je pobjegao u Rusiju - Viktora Janukoviča. Feldman želi postati gradonačelnik Harkiva i upravo je u izbornoj kampanji. Za svaki lajk za svoje objave plaća nešto više od jednog centa.
Rusija prednjači u kupovini lajkova
Prema navodima Strateškog centra za komunikacije NATO-a, na tržištu za manipulaciju društvenim medija prednjači Rusija. U izvještaju Centra stoji da je ukupan udio lažiranih lajkova, repostova i pregleda na svim platformama na društvenim mrežama između 10 i 30 posto. „S obzirom na to da mi možemo samo registrirati trenutno stanje ovih podataka, nemoguće je procijeniti ukupan obujam manipulacije", kaže Janis Sarts, direktor Strateškog komunikacijskog centra NATO-a za DW.
On ističe da su manipulacije moguće na gotovo svim platformama. Twitter i Facebook na glasu su kao dvije od najsigurnijih društvenih mreža – i upravo zbog toga što se na njima vrlo rado i jako puno manipulira, te mreže poduzimaju mnogo toga u borbi protiv tih pojava. „YouTube i Instagram nisu tako dobro zaštićeni. Prema našim procjenama TikTok je pak platforma koja je najslabije zaštićena od manipulacija", kaže Sarts.
Nedostaje međunarodna regulativa
Kupovinom lajkova i followera se pritom ne krši nijedan zakon. Hoće li to tako ostati? „Ako mene pitate kao istraživača, to se treba mijenjati", kaže Rolf Fredheim. Ovaj stručnjak je mišljenja da bi europska regulativna tijela trebala zabrane burze lajkova u Europskoj uniji.
Janis Sarts je uvjeren da bi internetski giganti i sami trebali efikasnije djelovati protiv botova i manipulacija. „Društvene mreže su postale mjesto na kojem se odvijaju javne debate. I ako su tu moguće manipulacije, to potkopava demokratski proces", kaže Sarts. Ključ za suzbijanje ovakvih burzi je u tome da se njihove usluge učine tako skupim da se više ne isplate manipulacije. Ali, do toga je dug put, kaže Fredheim. „Facebook i Twitter su posljednjih godina mnogo uradili, tako da je na ovim platformama teško izvršiti manipulacije. Ali, gledajući u cjelini to je još uvijek prilično jednostavno i jeftino."