Izbori ne donose uvijek rješenje

Gotovo svi komentari i izvještaji koji se bave izborima u Hrvatskoj ističu razliku novog predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića u usporedbi s njegovim prethodnikom Tomislavom Karamarkom.

Autorica Berliner Zeitunga novog predsjednika HDZ-a i mogućeg hrvatskog premijera Andreja Plenkovića naziva „uvjerenim Europejcem“ i „diplomatom“ ali istodobno naglašava da bi mu to unutar stranke moglo donijeti i probleme. „Plenković je nekoliko godina proveo u Europskom parlamentu i zato stoji pod kritičnom prismotrom desnog krila svoje stranke... U Hrvatskoj su vjera u ‚hrvatstvo‘ i jedan katolički, do granica reakcionarnog izraženi, konzervativizam, jako rašireni, pogotovo među HDZ-ovim biračima. Toj činjenici se ne može otrgnuti ni poliglot Plenković“, piše Berliner Zeitung.

Potrebne reforme

Konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung FAZ donosi i procjenu odjeka izbora u Hrvatskoj na gospodarska kretanja i zaključuje kako će se, usprkos političkoj „pat poziciji“, gospodarstvo zasad kretati nabolje. „Gospodarstvo će se zasad pozitivno razvijati. I to prije svega zahvaljujući turizmu koji profitira od kriza u sjevernoj Africi i Turskoj“. No list istodobno upozorava na potrebu provođenja reformi i tu citira stručnjake koji su manje optimistični nakon ishoda izbora. „Ja nisam optimistična i mislim da se stvari neće okrenuti nabolje, da će se krenuti s reformama“, kaže za FAZ Hermine Vidovic s Bečkog instituta za međunarodne komparativnu ekonomiju (WIIW). Ona smatra da bi bile nužne duboke reforme javnog sektora, obrazovanja i tržišta rada. „No to se ne usudi nitko kako ne bi razljutio biračko tijelo... Radije se prihvaća činjenica da mladi iseljavaju nego da se nešto poduzme“. Glavni ekonomist Sber Banke za jugoistočnu Europu Vladimir Vano smatra da će politička stabilnost biti odlučujuća ako se želi zadržati proces skromnog gospodarskog oporavka.

Jedan gubitnik, bez pobjednika

I politički izvještaj FAZ-a u članku pod nazivom „Hrvatski konzervativci slave‚ Projekt Plenković‘“, dvoji oko toga da će itko biti u stanju pokrenuti prijeko potrebne reforme. „Most i HDZ su primorani na pragmatična rješenja. No hoće li im poći za rukom napokon pokrenuti reforme, ostaje otvoreno“.

Neue Zürcher Zeitung pod naslovom „Jedan gubitnik, no bez pobjednika“ nakon kraćeg osvrta na zabranu točenja alkohola na postizbornom slavlju u središnjici HDZ-a, „kako se ne bi ponovile prošlogodišnje scene“, zaključuje kako novi predsjednik HDZ-a može „biti zadovoljan“. „Unatoč sramotnom nastupu njegove stranke u prošloj vladi, nacionalni konzervativci su zadržali otprilike isti broj glasača“, kaže se u tekstu u kojem se zaključuje kako je to jedina zasluga Andreja Plenkovića. „Obećanje bivšeg zastupnika u Europskom parlamentu i diplomata da će stranku osloboditi od desnog ruba u koji ju je stjerao bivši predsjednik Tomislav Karamarko, je očito naišla na dobar odjek. HDZ bi se sada trebao, nakon ere Sanader po drugi put, definirati kao kršćansko-demokratska stranka po ‚europskom kroju‘“, zaključuje se u članku FAZ-a.

Zemlja razočaranih

Lijevo-liberalni dnevnik Süddeutsche Zeitung smatra da su građani Hrvatske pokazali ravnodušnost na posljednjim izborima. „Hrvatska je postala zemlja deziluzioniranih. Samo 53 posto birača si je dalo truda i glasovalo. Kod prethodnih izbora ih je bilo 60 posto i posebno su se mladi suzdržali od izbora“, kaže se u članku SZ-a u kojem se na kraju zaključuje kako je mnoge građane demokracija razočarala.

Berlinski dnevnik Tageszeitung (taz) ukazujući na odnos snaga u Saboru koji niti jednoj stranci ne omogućava lako sastavljanje vlade, donosi članak pod nazivom „Izbori ne donose uvijek rješenje“ i ukazuje na to kako je još uvijek moguća vlada u kombinaciji SDP i Mosta koji ustraje na svojim ključnim reformama društva.