1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izbori u Srbiji: Saznali smo ono što smo znali

Ivica Petrović Beograd
22. lipnja 2020

Demokracija je dovedena u pitanje, kažu sugovornici DW-a, ali izlaznost ne dopušta da se zagovornici bojkota osjećaju trijumfalno. U Srbiji je SNS na općim izborima osvojila dvotrećinsku većinu, oporbe više nema.

https://p.dw.com/p/3e8Rf
Serbien Wahl 2020 | Belgrad
Foto: Reuters/M. Djurica

Nakon uvjerljive pobjede Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića, koja je na općim izborima u nedjelju prema nekim procjenama osvojila preko 60 posto glasova, i propasti oporbe koja je na njih izašla, Srbija praktično u narednom sazivu parlamenta neće imati opoziciju, ocjenjuje za DW politolog Dušan Spasojević s Fakulteta političkih nauka. „Imat ćemo skupštinu u kojoj će oporbu izigravati Aleksandar Šapić i stranke nacionalnih manjina, koje zapravo nikada nisu bile temeljna opozicija. To će biti jedan čudan parlament", kaže Spasojević.

Kakav to dojam ostavlja o stupnju demokracije u Srbiji? Spasojević kaže da smo nakon ovih izbora saznali samo nešto što već znamo. „Srbija nije demokracija, izbori nisu pravedni i pošteni, i bojkot opozicije je doveo do toga da se to sada vidi u potpunoj mjeri."

Naš sugovornik dodaje da izlaznost ipak „nije bila toliko manja da bismo govorili o snazi oporbenog bloka". „Mislim da ćemo stoga u narednom periodu najviše ličiti na Mađarsku. Dakle, sustav u kojem imate jednu veliku stranku i nekoliko malih, koje zapravo ni nisu prava oporba."

„Prijenos vrhovne volje"

Serbien Wahlen
Prijenos vrhovne volje - šef države i pobjedničke stranke Aleksandar VučićFoto: Reuters/M. Djurica

Novinar Đorđe Vlajić za DW kaže da ćemo imati „hibridni sastav parlamenta kao posljedicu hibridnih izbora u hibridnoj državi. Ključni rezultat izbora je da je dovedena u pitanje demokracija.Sada je samo ozbiljno učvršćen postojeći sustav prijenosa volje vrhovne vlasti odnosno vrhovnog vladara."

Vlajić primjećuje da smo na ovim izborima imali „one koji su izvedeni na izbore, i one koji su išli glasati. To pokazuje i nagli porast broja izišlih po satima".

„Tako vidim i bojkot, koji je doveo do toga da jedan dio stanovništva, prije svega srednje građanske klase, nema predstavnike u parlamentu. To dodatno dovodi u pitanje demokratičnost parlamenta, demokratičnost izbora i demokratičnost vlasti", dodaje iskusni novinar.

Previsok prag za mnoge

Pojedine oporbene stranke su, možda privučene sniženim izbornim pragom od tri posto, ipak odlučile izići na izbore, ali se pokazalo da je i taj prag bio previsok. Dušan Spasojević tu vidi dvije grupe političkih stranaka. „S jedne strane su četiri desničarske stranke, koje zajedno imaju nekih deset posto, i to su zapravo bačeni glasovi. A s druge strane su Ujedinjena demokratska Srbija (UDS) i Pokret slobodnih građana (PSG), čiji birači očito nisu prihvatili promjenu odluke o izlasku na izbore u posljednjem trenutku", ističe Spasojević.

Kad se podvuče crta, kaže Spasojević, samo je izoštrena slika stanja u Srbiji: „Ali, što ćemo raditi s tom slikom, to je pitanje za milijun dolara."