Izložbe povodom Rubensove godine

Velika Rubensova retrospektiva zapravo se održava u Lilleu koji kao europski glavni grad kulture ove godine ima doista razloga za spektakularnu predstavu. Jer, Rubens je u 17. stoljeću iz sjeverne Francuske dobio puno narudžaba za slikanje. Razloga da oda poštovanje velikom majstoru ima i Antwerpen. Ali, nakon izuzetno uspješnih izložaba flamanskih slikara Jordaensa 1993. i van Dycka 1999. Rubens kao ključna figura antwerpenskog baroka bio je u planu tek 2005. godine. Antwerpen je, međutim, doznao za planove Lillea pa su se kulturni djelatnici iz dvaju gradova udružili: došlo je do razmjene slika i stručnog znanja. Planiran je bio i zajednički marketing, ali tu je ostalo kod planova.

I Genova, koja je uz Lille ove godine također europski glavni grad kulture, priredila je Rubensovu izložbu. Isto će učiniti i Braunschweig, Madrid i New York. U belgijskoj metropoli u kojoj je Rubens proveo najveći dio svoga života ima ne samo više Rubensovih muzeja. Tamo je Rubens posvuda nazočan i grad upravo to smatra svojim adutom, potvrđuje koordinator kulturnog blaga Frank Herman.

”Ovo je u kontrastu s klasičnim izložbama utoliko što mi pokušavamo ovu kulturnu ostavštinu publici predstaviti u otvorenom, ne specijaliziranom obliku. Jer, izložba je nešto vremenski ograničeno. Ona se obično održava u nekom muzeju. I Vi idete od jednog umjetničkog djela do drugog. Ovdje se ta djela nalaze u prirodnom okruženju. Smatramo da se umjetnička djela može bolje doživjeti u okruženju u kojem su integrirana. To je drukčiji pristup djelu. Ako želite to djelo vidjeti možete otići u ovu crkvu, ako druge stvari ne želite vidjeti i to je u redu. Tu imate potpunu slobodu. I tu je razlika u odnosu na klasični koncept izložbe. Mi polazimo od čovjeka, a ne od objekata. Mi najprije želimo razumjeti posjetitelje, kako s njima stupiti u kontakt, a ne polaziti od Rubensa. Polazište je publika, kojoj želimo predstaviti kulturnu baštinu.”

Rubens za sve - i za svakoga ponešto od njega. Rubens kao kolekcionar u Rubensovoj kući, kao mislilac i zaljubljenik u knjige u muzeju Plantin-Moretus, a Kraljevski muzej za lijepe umjetnosti postavlja ga pored suvremenika i sljedbenika, od Delacroixa do Courbeta, kako bi se bolje vidio njegov utjecaj. Copyright Rubens naslov je jedne izložbe na temu Rubensa i grafike, ali ona će biti otvorena tek u svibnju. Ponuda je tako bogata da je gotovo nemoguće sve nabrojati. Sasvim drukčiju mogućnost doživljaja rubensa nude posebno uređene šetnje kroz grad:

"Svi znamo da je on bio veliki slikar, ali on je bio više od toga. Zbog toga je naš odjel za kulturnu baštinu pokrenuo program s četiri crkve. U Antwerpenu postoje četiri crkve u kojima se nalaze Rubensove slike. Imajuću u vidu što te crkve mogu ponuditi, obradili smo teme koje se ne očekuju na vjerskim mjestima. Najprije smo pokušali u crkvi sv. Pavla prikazati Rubensa kao kolegu među slikarima. Tim slikama možemo pokazati da je njegov odnos prema kolegama bio izuzetno prijateljski. Iako je već u svoje vrijeme vrijedio kao najveći umjetnik u Nizozemskoj, prema njegovim se djelima nije postupalo drukčije.”

U svakoj crkvi se otkriva još jedna faseta njegove osobnosti. U crkvi svetog Jakoba, u kojoj je Rubens pokopan, vidimo ga kao obiteljskog čovjeka. To je bila njegova župa, tu se vjenčao s Helenom Fourmant, tu je kršteno svih petoro djece koju je s njom imao.

Rubens je bio slojevita osobnost pa se i to može vidjeti na šetnji kroz ove crkve. U crkvi svetog Krla Boromejskog istodobno posjetitelj uranja u vrijeme baroka.

"Tamo Rubensa prikazujemo kao menadžera jednog projekta, jer tamo stoje ne samo 33 slike iz njegove radionice, nego je oblikovao i stropove, izradio nacrt glavnog oltara, oblikovao dio portala i sudjelovao u gradnji crkvenog tornja. U ovoj crkvi tako možemo vidjeti da nije bio samo slikar, nego da se pored slikarstva bavio još brojnim drugim stvarima."

Pored Rubensa za svakoga, postoje, naravno, i izložbe za pasionirane poznavatelje umjetnosti, primjerice u Rubensovoj kući. Kad je 30. svibnja 1640. veliki umjetnik umro napravljen je popis njegove imovine. S obzirom da je bio i kolekcionar, ostavio je zbirku od oko 1000 slika, brojne skice, skulpture od bjelokosti. Izložbe Rubensovih slika i njegove ostavštine pokazju umjetnost ne kao konzervu, nego kao dio života. (Günther Birkenstock)