1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izložba razdora u zgradi Ujedinjenih naroda

27. siječnja 2018

Pitanje Jasenovca po tko zna koji put baca sjenu na hrvatsko-srpske odnose. Sad je kamen spoticanja jedna izložba u zgradi Ujedinjenih naroda čiji autor za Deutsche Welle kaže kako ona nije ni po čemu sporna.

https://p.dw.com/p/2rc2I
Kroatien Denkmal für die Opfer des Konzentrationslagers Jasenovac
Foto: picture-alliance/dpa/H. Schröder

U četvrtak je u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku u sklopu događaja kojima se u 2018. podsjeća na Holokaust, a u organizaciji Misije Republike Srbije pri UN-u otvorena izložba pod nazivom ”Istina o Jasenovcu - pravo na sjećanje” koja je podigla prašinu zbog optužbe Hrvatske da se radi o ”falsificiranju povijesti” i ”zloupotrebi u političke svrhe”. Glavni kustos izložbe je izraelski povjesničar Gideon Greif koji je njemačkoj javnosti najpoznatiji kao vještak na prošlogodišnjem svjedočenju jednom od čuvara u Auschwitzu. 

Gideona Greifa smo upitali o kontroverzama koje prate njegov javni rad vezan uz Jasenovac. 

Deutsche Welle: Za hrvatske vlasti je izložba upravo otvorena u zgradi Ujedinjenih naroda kontroverzna. Kako vi to kao njezin autor objašnjavate?

Gideon Greif - Israelischer Historiker bei der Eroeffnung der Ausstellung ueber den Holokaust in der UN
Gideon GreifFoto: Gideon Greif

Gideon Greif: Po mom mišljenju ova izložba uopće ne bi trebala biti sporna. Ona se zasniva na povijesnim podacima i tamo se ne nalazi ništa što ne bi moglo biti potkrijepljeno dokazima. Ja sam povjesničar, ne političar. I zato mislim da niti jedna vlada ne bi trebala biti zabrinuta oko ove izložbe jer ona samo ima dobre namjere. 

U prošlosti su brojevi ubijenih u Jasenovcu bili predmet sporova. Je li to možda i u ovom slučaju tako?

Pitanje broja ubijenih je kontroverzno pitanje. No mi na izložbi uopće ne govorimo o nekakvoj definitivnoj brojci i sve što spominjemo spominjemo na temelju povijesnih podataka. I ponavljam: nitko ne bi trebao strahovati od ove izložbe. Ovo je izložba posvećena žrtvama i sjećanju na njih. Mi nemamo ništa protiv hrvatskog naroda. I uopće mi je smiješno da to moram i govoriti. 

Hrvatsko ministarstvo vanjskh poslova tvrdi da se UN distancirao od izložbe i da su s nje povukli neke sporne sadržaje. Možete li to potvrditi?

To nije istina. Izložba je najnormalnije otvorena, ja sam održao predavanje na otvorenju. Da se UN distancirao, izložba ne bi bila ni otvorena. A što se tiče uklanjanja dijelova ne vjerujem da se to dogodilo jer da je bilo tako, vjerojano bi me kao glavnog kustosa o tomu obavijestili. (op.a. do zaključenja teksta iz Misije Republike Srbije pri UN-u nisu potvrdili niti demantirali da su dijelovi izložbe uklonjeni)

Kako odgovarate na optužbe da hrvatski povjesničari nisu bili uključeni u pripremu ove izložbe?  

Ja sam povjesničar, ne političar. U svom radu se služim svjedočenjima, dokumentima i literaturom i to je ono za čim se povodim. O tomu zašto srbijanska vlada nije ili jest nekog kontaktirala nije moja stvar. Povijest bi trebali ostaviti povjesničarima, a ne vladama. I povijest i politika bi trebale biti odvojene. Jedno nema veze s drugim. No kao povjesničar mogu samo reći da je iskrivljivanje povijesti opasna stvar. I ono što neki ljudi pokušavaju učiniti kad je u pitanju iskrivljivanje povijesnih činjenica vezanih uz žrtve Jasenovca je opasno. Moramo biti vrlo oprezni. 

Gideon Greif - Israelischer Historiker bei der Eroeffnung der Ausstellung ueber den Holokaust in der UN
Autor izložbe ne zna ništa da je na izložbi bilo što uklonjeno.Foto: Gideon Greif

Neki mediji govore da je, kako na ovoj novoj izložbi tako i na onoj koja je prije godinu dana postavljena u New Jerseyju, određenu ulogu odigrao i kontroverzni Emir Kusturica. Kako se on uklapa u znanstveni okvir izložbe?

To je primjer s kakvim dezinformacijama se moramo nositi. Emir Kusturica nije bio prisutan ni na izložbi prije godinu dana u New Jerseyu niti na ovoj u zgradi Ujedinjenih naroda. Ne znam tko je i zašto izbacio takvu informaciju u javnost. To je potpuna besmislica.

Na području bivše Jugoslavije Židovi su za vrijeme Drugog svjetskog rata bili sustavno proganjani i ubijani, ne samo u Hrvatskoj. U čemu je razlika?

Drugdje, primjerice u Srbiji je progon vršila njemačka okupacijska vojska uz pomoć domaćeg stanovništva i Nedićeve vlade. Kao što je to bio slučaj i svugdje u Europi gdje su kvislinške vlade pomagale u progonu. 

Rekli ste jednom prilikom da je Jasenovac čak bio gori od Auschwitza. Na koji način?

Jasenovacu je zaista u nekim aspektima bio gori od Auschwitza. Auschwitz je bio poput ogromne tvornice smrti. No načini na koji su ustaše ubijale u Jasenovcu i njegovim podlogorima su bili primitivni i brutalni. Brutalni do te mjere da su čak i predstavnici njemačkih oružanih snaga koji su posjetili Jasenovac bili toliko šokirani onim što su tamo vidjeli da su u Berlinu tražili hitnu intervenciju. Sve je to potkrijepljeno dokumentima. Vi naravno na kraju ne možete mjeriti brutalnost ali je činjenica da su se logori koji su vodile ustaše služili posebno okrutnim metodama.

U posljednje vrijeme su primjetni očiti pokušaji revizioniranja povijesti u nekim novim članicama Europske unije. Kako objašnjavate ovaj fenomen?

Revizija povijesti je nemoguća jer činjenice govore za sebe. Koji put je povijesna istina bolna ali od toga ne možete pobjeći. Ne znam zašto i bi.

 

Nenad Kreizer u crnoj majici s blagim osmjehom na usnama gleda u fofotgrafa. Iza njega je zgrada DW-a u Bonnu
Nenad Kreizer Dopisnik iz Berlina za redakcije Deutsche Wellea na bosanskom, hrvatskom i srpskom.