Između dvije stolice – Ukrajina i sukob na Kavkazu
28. kolovoza 2008
Vojni sukob u Gruziji i verbalni okršaj između Rusije i Zapada ne ostavljaju ravnodušne ni ukrajinske političare niti tamošnje stanovništvo. Pri tome izlazi na svjetlo dana da je Ukrajina duboko podijeljena.
Juščenko se postavio na stranu Gruzije i Zapada
„Ako diplomaciju i mirovnu poltiku zamijeni politka moći tada se gube temeljni dogovori i načela povjerenja”. Prozapadno orijetnirani ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko od početka postavio se na stranu Gruzije i Zapada. On je osudio priznanje gruzijski provincija Abhazije i Južne Osetije od strane ruskog predsjednika Dimitrija Mededeva.
Timošenko najprije oklijevala
Isto tako je i premijerka Julija Timošenko pronašla jasne riječi: “Ovo je sveto pitanje za Gruziju, ali i za Ukrajinu. Stoga vjerujemo da se svjetska politika mora stvarati na način da teritorijalna cjelovitost ne pati zbog zahtjeva koji su suprotni zakonima”.
Timošenko nije uvijek bila ovako jasna. Nakon izbijanja ratnih sukoba na Kavkazu ova popularna političarka najprije je dugo šutjela. To je dovelo do špekulacija da se ukrajinska premijerka možda nada ruskoj potpori u predizbornoj kampanji. Novi predsjednik Ukrajine bit će izabran tek početkom 2010. godine, ali borba za glasove birača već je počela. Promatrači polaze od toga da Timošenko ima najbolje izglede da dobije izbore te da zbog toga ne želi razljutiti birače na istoku i jugu Ukrajine koji su proruski nastrojeni.
Janukovič ipak pozvao na priznanje gruzijskih provincija
I Viktor Janukovič, predsjednik oporbene stranke regija dugo nije reagirao na događaje na Kavkazu, sve dok na kraju ipak nije pozvao da se prizna neovisnost Abhazije i Južne Osetije. Njegova stranka ima uporište svojih birača u rusofonim građanima istočne i južne Ukrajine.
Krimu prijeti sudbina Gruzije?
Kao što je podijeljena politika tako je duboko podijeljeno i društvo u Ukrajini. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja neovisnog kijevskog centra Rasumkov 44 posto Ukrajinaca u Rusiji prepoznaju agresora, ali gotovo isto toliko – 41 posto – kaže da Moskva u Gruziji želi mir. Ovakvo mišljenje posebno je prošireno na Krimu. Ovaj ukrajinski poluotok mogao bi postati iduće žarište, jer ovdje živi posebno veliki broj Rusa. 1994. godine Ukrajini je pošlo za rukom da smiri tamošnje separatiste. No primjeri Abhazije i Južne Osetije mogle bit dati novi povod i ideje separatistima, strahuju u ukrajinskom glavnom gradu Kijevu.
Ruski vojnici već na ukrajinskom tlu
I još nešto, u slučaju eskalacije Rusija ne bi trebala poslati svoje snage u Ukrajinu, jer crnomorska flota je već na terenu. Zbog toga je Vlada u Kijevu pooštrila uvjete za kretanje ruskih snaga na ukrajinskom tlu.
Podjela na istok i zapad, na prijatelje Rusije i entuzijaste NATO saveza nimalo ne olakšavaju situaciju za ukrajinskog predsjednika Juščenka da vodi svoju državu prema zapadu. Doduše, političari u Kijevu se nadaju da bi put prema NATO savezu se mogao ubrzati. Možda će Ukrajina ipak na sastanku NATO-a u prosincu biti prihvaćena u akcijski plan za članstvo. O tome kijevski stručnjak Olexander Palij:
„Kriza će dovesti do toga da će znanto porasti broj zagovornika za članstvo Ukrajine u NATO savezu i EU“.
Potpora za euroatlanske integracije slaba
No za sada nema naznaka za promjenu raspoloženja. Prema podacima centra za ispitivanje javnog mnijenja Rasumkov tek 18,2 posto građana izjasnilo se za brži pristup svoje zemlje u NATO. Velika većina pučanstva, a to su dvije trećine vrlo su skeptični prema sjeveroatlanskom savezu.
Osim toga i kada je u pitanju Europa nakon krize na Kavkazu, nade u Kijevu su porasle. Na sastanku na vrhu EU-Ukrajina u Francuskoj u planu je potpisivanje sporazuma o partnerstvu. U Kijevu se čeka na znak da će Ukrajina jednoga dana biti primljena u EU.
Mnogo toga ovisi o samoj Ukrajini
Međutim, neovinso o tome je li NATO ili EU, mnogo toga ovisi o samoj Ukrajini, slažu se stručnjaci. Ukrajini nedostaje političke stabilnosti. Pokazatelji za poboljšanje stanja nisu na vidiku. Koalicija na vlasti koju predvodi prijemrka Timošenko je krhka, ne posjeduje stabilnu većinu u parlamentu. Rivalstvo premijere Timošenko i vođe oporbe Janukoviča će vjerojatno porasti sve što se više bude približavali izbori za predsjednika. Time je unaprijed uprogramirana vruća politička jesen.