Između nade i straha – hrvatski poduzetnici i EU

Prilika je to koju valja znati iskoristiti, izjavio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, a njome se otvaraju i sasvim nove mogućnosti za hrvatske obrtnike, smatra predsjednik njihove udruge Stjepan Šafran. Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijača ističe, pak, da će pregovori ubrzati reforme hrvatskoga gospodarstva u cilju povećanja konkurentnosti i podizanja kvalitete života.

S početkom pregovora Hrvatske i Europske unije zagrebačka i varaždinska burza zabilježile su rekordne transakcije i rast cijena dionica. Je li to najava nove dinamike hrvatskog gospodarstva ili tek jednokratni bljesak, u kakav svakako spada transakcija vrijednosnicama od milijun i pol kuna u jednoj sekundi, dosad nezabilježena na hrvatskim burzama?

Bojazan od rasta cijena

U odgovor na to pitanje spada i podatak do kojeg su došli stručnjaci s Ekonomskog instituta Zagrebačkog sveučilišta – ulaskom Hrvatske u Uniju cijene osnovnih prehrambenih proizvoda ne bi trebale osjetnije porasti, jer sada su 10 do 20 posto niže nego u starim zemljama članicama Unije. No, upozorava se, cijene vode, struje, plina i mazuta vjerojatno će doživjeti ozbiljan skok i utjecati na standard građana, čiji su prihodi dva do dva i pol puta niži od onih u «staroj Europi».

Od mogućeg poskupljenja energenata strahuju i poduzetnici, jer će se skuplji energenti sigurno odraziti i na cijene hrvatskih proizvoda, koji već ni sada nisu konkurentni onima iz Unije. Iz Instituta poduzetnicima poručuju kako se brzo moraju preustrojiti za nove uvjete poslovanja: «Poduzetnici koji su još kalkulirali i nisu krenuli u pripremu za tržište Europske unije, podizanje konkurentnosti, uvođenje novih tehnologija, zaista moraju znati da je sada zadnji trenutak da krenu u taj proces.»

Sada treba privući strana ulaganja

Hrvatska je pri donošenju pojedinih zakona, kojima se reguliraju uvjeti poslovanja, ugradila neke europske standarde. Višnja Samardžija, stručna suradnica Instituta za međunarodne odnose i bivša pomoćnica ministra za europske integracije, koja je radila upravo na ekonomskom aspektu približavanja Hrvatske Uniji, ističe kako sadašnji vjetar u leđa valja iskoristiti za privlačenje stranih ulaganja: «Mi moramo unijeti tu novu dinamiku koja će izravna strana ulaganja pokrenuti, ali i usmjeriti ju na proizvodne tehnologije, na sektore koji mogu povećati naš izvoz i koji mogu doprinijeti razvoju baziranom na izvozu, a ne na domaćoj potrošnji.»

Svi su suglasni kako će razvoj gospodarstva i podizanje razine konkurentnosti hrvatskih proizvoda biti najveći izazov aktualnoj i svim sljedećim hrvatskim vladama. Jer, Europska je komisija procijenila kako će se Hrvatska tek srednjoročno moći suočiti s konkurencijom iz EU-a. Ne bi li se domaći privrednici lakše nosili s onima iz Europe, vlada je lani za razvoj srednjeg i malog poduzetništva uložila 200 milijuna kuna, za poduzetničke je zone izdvojeno 100 milijuna kuna, a preko posebne kreditne linije poduzetnicima je izdano 1,7 milijardi kuna povoljnih kredita.

Hrvatskoj otvoreni predpristupni fondovi EU-a

Hrvatska bi ove godine iz predpristupnih fondova EU-a trebala za razvoj gospodarstva dobiti oko 20 milijuna eura. Država je počela ustrojavati administraciju koja treba preuzeti i distribuirati novac, a ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović drži da će to poduzetnicima bitno olakšati pristup novcu: «Što znači da će Hrvatska administrirati predpristupne fondove. Dakle, kada je riječ o raspodjeli sredstava, naši će poduzetnici, odnosno naši će građani komunicirati s hrvatskim institucijama koje će biti zadužene za provedbu tih fondova.»

Mali i srednji poduzetnici strahuju što im nosi priključenje Uniji, dvoje hoće li administracija biti dovoljno propulzivna za europske fondove, ali i hoće li njihovi programi biti poticajni za privlačenje novca. Iz vlade se na sva strahovanja građana uzvraća kako dosad ni jedna članica Unije nije ju željela napustiti, jer sve nove članice bilježe gospodarski rast i boljitak za svoje građane. Pa, zaključuju, nema razloga da tako ne bude i u Hrvatskoj.