Izobrazba mladih kod hrvatskih poduzetnika

Iako su Hrvati među najbolje integriranima u njemačko društvo, njihovoj djeci nije lako na njemačkom tržištu rada. Često su nezaposleni, imaju manje šanse pri dodjeli mjesta za stručno školovanje i rjeđe sudjeluju u programima usavršavanja. Mijo Marić je rođen u Berlinu, a od svojih roditelja već godinama, kaže, sluša istu priču: “Uči, uči, uči, nemoj da moraš raditi takav posao kao što mi radimo, nemoj da moraš svoja leđa opterećivati!”

“Moram ga plaćati i kada ne radi!”

Pola milijuna mladih maturanata svake godine upisuju trogodišnje stručne škole i traže poduzeća u kojima bi pored školskog teoretskog dijela mogli učiti i praktično. Šansu im većinom nude njemački poduzetnici. Stranci koji posjeduju poduzeća u Njemačkoj nerado se odazivaju ovakvim pozivima. Uz veliku papirologiju problem im predstavljaju i visoki troškovi koje moraju izdvajati za jednog učenika. Jerko Čutura iz Saveza hrvatskih hotelijera i gastronoma iz Kölna kaže: “Nama je skupo u malim poduzećima učenika izučavati koji je 37 tjedana obavezan biti u poduzeću, 12 tjedana u školi i 4 tjedna na godišnjem odmoru. Znači, on onaj drugi dio izučava, to jest teoretski, s kojim ja kao poduzetnik nemam nikakve veze, ali mu moram plaću isplaćivati i socijalno osiguranje i sve ostalo.”

Troškove ne treba stavljati u prvi plan, poručuje Mario Šušak iz Hrvatskog privrednog saveza. Preko diplomatskih i privrednih predstavništava Srbije i Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, uspostavlja kontakte sa domaćim poduzetnicima i pokušava ih uvjeriti da se obuka mladih, dugoročno, ipak isplati. “Ako mu pružimo dobro školovanje, ako investiramo u prvoj godini dosta snage, energije, pa i novaca u njega, onda će on to nama moći vratiti najkasnije nakon jedne i pol godine. Naša osobina je valjda da odmah želimo dobiti nešto veliko kada uložimo naš novac.”

Obrazovanje mladih se isplati

U animaciju stranih privrednika da mladim školarcima otvaraju vrata svojih poduzeća uključena je i njemačka privredna komora. Njezin suradnik Thilo Pahl poručuje: “Najvažnija poruka za poduzetnika s migracijskom pozadinom je ta da se stručno obrazovanje isplati. Time obogaćujete svoja poduzeća, a istovremeno preuzimate dio društvene odgovornosti. Mladi dobivaju šansu da se obrazuju, a vaše poduzeće dobiva nakon tri godine novo stručno lice.”

Da ova akcija već daje prve plodove, pokazuje i primjer njemačke pokrajine Hessena. Samo je u prošloj godini popunjeno 3.000 mjesta za stručno obrazovanje, i to upravo u poduzećima koja su u vlasništvu stranaca.

Autor: Selma Filipović

Odg. urednik: Anto Janković