Je li 'Erdoganovoj Turskoj' mjesto u Europi?

Andreas Scheurer, glavni tajnik bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), jedne od stranaka vladajuće koalicije u Njemačkoj, svojom je izjavom o Turskoj poprilično uzburkao duhove u Berlinu. On je, naime, početkom ovoga tjedna uputio zahtjev da se stopiraju pristupni pregovori Turske s Europskom unijom. "Polako postaje jasno da 'Erdoganova Turska' ne pripada Europi", izjavio je Scheurer u Münchenu. "Zemlja u kojoj vlada prijeti svojim kritičarima i nogama gazi demokratske vrijednosti, ne može biti dio Europe", kazao je Scheurer i dodao da za Tursku ne dolazi u obzir ništa više nego privilegirano partnerstvo, kao i da CSU svakoga, tko se borio za punopravno EU članstvo Turske, poziva "da se konačno od toga odmakne i priključi se pravom kursu CSU-a". Ta primjedba je bila upućena SPD-u i Zelenima. Njemačka kancelarka i predsjednica Kršćansko-demokratske unije (CDU), Angela Merkel, također zagovara privilegirano partnerstvo.

Potrebe za akutnim djelovanjem nema, kazala je pred okupljenim novinarima u utorak šefica skupine bavarskih CSU-parlamentaraca u Berlinu, Gerda Hasselfeldt. "Naš stav je od početka bio da se Turska ne treba primiti u EU i da slijedimo princip privilegiranog partnerstva", kazala je Hasselfeldt. Ona je dodala da je to što se trenutačno odigrava u Turskoj zabrinjavajuće te da će se pozorno pratiti daljnji razvoj. Više od toga se od nje nije moglo čuti, a ni novinari nisu htjeli detaljnije pitati.

Ni CDU se nije previše uzrujao zbog razvoja događja u Turskoj. Samo je otpravnik poslova Unije u Bundestagu Michael Grosse-Brömer uputio kritike zbog ograničavanja korištenja socijalnih mreža poput Twittera i Facebooka u Turskoj. U jednoj demokraciji mora biti moguće izjašnjavanje putem tih kanala, poručeno je iz CDU-a.

"Nije u skladu sa slikom moderne Turske"

Ostale stranke u Bundestagu - SPD, stranka Zelenih i Ljevice - nisu komentirale Scheurerove izjave. No, Turska je ipak ovih dana na dnevnom redu u Europi. U noći s nedjelje na ponedjeljak je turski premijer Recep Tayyip Erdoğan u svome pobjedničkom govoru najavio da će svoje protivnike goniti "sve do u zadnja skrovišta". Istaknuo je da će oni morati "platiti visoku cijenu" za optužbe i kritike iz proteklih mjeseci.

Zamjenik predsjednika Kluba zastupnika SPD-a u Bundestagu Rolf Mützenich je u jednom intervjuu izjavio da Erdoganove prijetnje "nisu u skladu sa slikom jedne moderne Turske". Mützenich je dodao da je u pristupnim pregovorima s Europskom unijom potrebno tematizirati poštivanje temeljnih prava i slobode izražavanja. Vanjskopolitički glasnogovornik unije CDU/CSU u Bundestagu Philipp Mißfelder (CDU) izrazio je zabrinutost zbog razvoja u Turskoj: "Odnos prema tom NATO-partneru je težak, jer Tursku trebamo kao važnog saveznika, a nismo ni ravnodušni prema razvoju u zemlji."

Pristup EEA-u kao alternativa?

O mogućem pristupu Turske EU-u se, međutim, odlučuje u Bruxellesu. Tek protekle jeseni su, nakon trogodišnje stanke, ponovno pokrenuti pristupni pregovori koji su započeli 2005. Pregovori su podijeljeni u 35 poglavlja, ali su brojna poglavlja blokirana prije svega zbog neriješenog pitanja oko Cipra. Turska sjeverni dio tog sredozemnog otoka drži okupiranim od 1974.

Ne može se ignorirati činjenica da u pitanjima koja se tiču temeljnih vrijednosti postoje tako velike razlike između EU-a i Turske, kazao je luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn u razgovoru za berlinski Tagesspiegel. No, on se ipak ne slaže sa Scheurerom da Turskoj nije mjesto u EU-u.

Predsjednik Odbora za vanjskopolitička pitanja u Europskom parlamentu Elmar Brok u izjavi za isti berlinski list je iznio jedan drugi prijedlog. On je kazao da je došlo vrijeme da se razmisli o tome je li možda srednjoročno pametnije rješenje za Tursku članstvo u Europskom gospodarskom prostoru (EEA - European Economic Area). Brok je istovremeno relativizirao tu izjavu, navodeći kako kasniji pristup EU-u nije isključen. Europskom gospodarskom prostoru pripadaju i zemlje koje nisu članice EU-a, na primjer Norveška.