1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Jedna dobra i jedna loša vijest za Njemačku

19. studenoga 2020

Studija Sveučilišta u Leipzigu otkrila je da u Njemačkoj ima sve manje rasizma i mržnje prema strancima. Ali na drugoj strani zbog pandemije koronavirusa je porastao broj pristaša takozvanih teorija zavjere.

https://p.dw.com/p/3lY9c
Foto: imago/IPON

Njemačka je sve otvorenija prema strancima, u toj zemlji je u protekle dvije godine zabilježen pad stope rasizma, to je jedan od rezultata do kojeg se došlo u okviru studije provedene na Sveučilištu u Leipzigu. Stručnjaci pak tvrde da je na drugoj strani u istom periodu porastao broj pristaša takozvanih teorija zavjere „koji često razotkrivaju sasvim otvoreni antisemitizam".

Među ekstremnim desničarima je, sudeći po onom što stoji u studiji, uočena „radikalizacija" pa i sve veća „raspojasanost" desničara. Istraživači su uočili još jednu alarmantnu stvar: dok na zapadu Njemačke opada razina rasističkih stavova, na istoku zemlje je uočen lagani porast broja ljudi koji dijele desno-ekstremne stavove.

„U prošlosti smo ksenofobiju označavali kao prvi korak u smjeru desnog ekstremizma, zato što je mržnja prema migrantima prisutna kod većeg broja ljudi", pišu u studiji Oliver Decker i Elmar Brähler, autori koji su u srijedu (18.11.) u Berlinu i predstavili 10. Leipzišku studiju o autoritarizmu. „To je još uvijek korektan zaključak", napomenuli su oni – i dodali kako „sad svemu tome treba pridodati i širenje broja pristaša teorija zavjere".

Antidemokratska orijentacija

Na takozvanim „higijenskim prosvjedima" protiv vladinih restrikcija u suočavanju s pandemijom koronavirusa manifestira se, po mišljenju njemačkih istraživača, „koliko je ustvari u društvu široko rasprostranjena antidemokratska orijentacija, usprkos činjenici da ti ljudi nisu članovi nikakve ekstremno desne stranke ili organizacije". Po njihovom mišljenju, pritom nije problematično pitanje koje demonstranti stalno tematiziraju, a tiče se opravdanosti i razmjernosti uvedenih mjera, odnosno njihovi prigovori o instrumentalizaciji pandemije od strane vlasti.

Prosvjedi "Black Lives Matter" u Berlinu
Prosvjedi "Black Lives Matter" u lipnju u BerlinuFoto: DW/D. Vachedin

Puno je opasnije, kažu njemački istraživači, da neki od tih prosvjednika vjeruju kako se ovdje radi o „različitim tajnim organizacijama koje djeluju iz pozadine i upravljaju razvojem situacije". U studiji Sveučilišta u Leipzigu stoji i ova rečenica: „Dok jedni umišljaju da postoji neka 'svjetska vlada', koja priprema 'zamjenu stanovništva', drugi su mišljenja da su za pandemiju odgovorni 'farmaceutski lobi' ili čak otvoreno govore o 'židovskim milijarderima'".

Da je pandemija utjecala na sklonost nekih građana teorijama zavjere, potvrđuje i pogled u (nedavnu) prošlost. Između 2012. i 2018., kako otkrivaju rezultati istraživanja u Leipzigu, opao je broj ljudi sklonih teorijama zavjere – s 45% na 31%. I onda do 2020. opet porastao na 38,4%. Na istoku se više od 60 posto ispitanika složilo s tvrdnjom da se „korona-krizu preuveličava kako bi neki pojedinci moglo na njoj profitirati". Na zapadu se s tom tvrdnjom slaže više od 40% ispitanika.

Jaz između istoka i zapada

Njemačka studija otkriva i još jedan zanimljiv fenomen: sve je dublji politički jaz između istoka i zapada zemlje. Na zapadu je u protekle dvije godine opao broj ljudi kod kojih znanstvenici uočavaju „stabilan desno-ekstremni pogled na svijet", i to s 5,2% na tri posto. Na istoku je u istom razdoblju on porastao s 8,5% na 9,5%. No, usprkos i činjenici da je time praktički svaki deseti stanovnik na istoku Njemačke pobornik ekstremno desnih stavova, to je još uvijek puno manje od (do sada) rekordne stope od 15,8 posto, do koje su istraživači došli u studiji iz 2012.

Ksenofobne stavove, sudeći po studiji, dijeli 16,5 posto njemačkog stanovništva. Dvije godine ranije njihov udio u ukupnoj populaciji je iznosio 23,4%. Pad stope je uočen i na zapadu, ali i na području bivšeg DDR-a. Ali na istoku je taj način razmišljanja rasprostranjen dva puta više nego na zapadu. Na zapadu ima 14% ksenofoba, na istoku u ovom trenutku 28%, tvrde autori istraživanja.

Istraživači iz Leipziga došli su i do zaključka da je na istoku zemlje porastao udio ljudi koji zagovaraju desničarsko-autoritarnu diktaturu (sa sedam na 8,8 posto), na zapadu je njihov udio opao s 2,7 na 1,8%. Generalno gledajući je stopa zadovoljstva demokracijom u Njemačkoj u posljednje dvije godine opala na istoku sa 95,2 na 92,5%, dok je na zapadu lagano porasla s 92,8 na 93,2 posto.

„Nova radikalnost"

Za studiju s naslovom „Autoritarne dinamike. Stare predrasude – nova radikalnost", tijekom svibnja i lipnja ove godine je u cijeloj Njemačkoj ispitano 2.503 ljudi u starosnoj dobi između 14 i 93 godine. Znanstvenici sa Sveučilišta u Leipzigu još od 2002. promatraju razvoj autoritarnih i desno-ekstremnih stavova u Njemačkoj. Kako bi saznali u kojoj je mjeri rasprostranjena mržnja prema strancima, istraživači su ispitanike konfrontirali s raznim tvrdnjama te ih zamolili da ih ocijene.

Radilo se o izjavama poput ovih: „Stranci dolaze u Njemačku samo kako bi iskoristili našu socijalnu državu" ili „Ako poraste stopa nezaposlenosti, strance bi trebalo opet poslati u njihove domovine".

afp/dpa/rtr/sm