Jedni su izgubili – drugi nisu dobili

Gerhard Schröder: „Ja sam dao svoj doprinos, ostvario nešto što su mnogi, koji pišu i izvještavaju u ovoj zemlji, još do prije nekoliko tjedana smatrali nemogućim.“

Angela Merkel: „Crveno-zeleni nisu izabrani i to je dobra vijest za Njemacku. CDU i CSU su najjača snaga. Unija je time dobila jasan nalog da pod teškim uvjetima sastavi vladu, ali nas izborni cilj crno-žute koalicije vjerojatno nećemo moći ostvariti.“

Te prve reakcije dvoje glavnih izbornih konkurenata ostale su njihove pozicije i nakon što su oko jedan sat iza ponoći objavljeni privremeni službeni rezultati nedjeljnih izbora: 34,3 posto za SPD, 35,5 posto za CDU, 8,1 posto za Zelene, 9,8 posto za FDP i 8,7 posto za novu Stranku ljevice. No, konačni rezultati saveznih izbora bit će poznati tek nakon 2. listopada, odnosno nakon naknadnog glasovanja u Dresdenu. Bez obzira na činjenicu što je u postocima CDU najjača stranka, podjela mandata u Bundestagu je složena matematička operacija s 80 nepoznacica: pet stranaka puta 16 saveznih pokrajina. Zasad prognoze daju različit broj mandata dvjema vodećim strankama – i ako će razlika biti samo jedno mjesto, rezultat glasovanja u Dresdenu, odgođenoga zbog smrti izravne kandidatice krajnje desnog NPD-a, bi mogao biti odlučujući. Na prošlim izborima su u tom okrugu pobijedili konzervativci, ali analitičari upozoravaju da su birači na istoku zemlje skloni promjenama raspoloženja. Ovoga puta je u cjelini SPD tamo najjača stranka, dok su CDU i Stranka ljevice gotovo izjednačeni.

Ni Schröder ni Merkelova se ne odriču kancelarskih ambicija

U svakom slučaju SPD je noćas slavio kao da je pobijedio, a kancelar Schröder bez imalo oklijevanja izrazio svoju ambiciju da i dalje bude na čelu vlade: „Osjećam se potvrđenim da se pobrinem da našu zemlju i u iduće četiri godine vodi stabilna vlada pod mojim vodstvom.“

No, i Angela Merkel je uvjerena kako su birači baš njoj dali mandat za sastav nove vlade, o čemu će već od sutra početi i pregovore: „Sada se radi o tome da za ljude u Njemačkoj sastavimo stabilnu vladu i za to smo mi , CDU i CSU, od ljudi u Njemačkoj dobili jasan mandat.“

Sve mogućnosti otvorene

Kao partneri za CDU u obzir dolaze sve demokratske stranke osim Stranke ljevice dvojca Lafontaine-Gysi, kaže javno šefica CDU-a, no iza kulisa političke sklonosti, pa ni kadrovska rješenja, očito nisu tako jasni. Odmah nakon što su se članstvu i simpatizerima, koji su se u Berlinu okupili na velikom slavlju, a nakon 18 sati ostali prilično razočarani, predstavili s pomalo kiselim izrazima lica, vodeći političari Unije su se navodno povukli na kriznu sjednicu. U javnost je procurilo da su neki, poput premijera pokrajine Donje Saske Christiana Wulfa, za veliku koaliciju, a drugi, kao na primjer vanjskopolitički stručnjak Unije Schäuble ili bavarski premijer Stoiber, čiji je rezultat, kada je i sam bio Schröderov izazivač, bio bolji od sadašnjeg Merkeličinog, za savez CDU-a, liberala i Zelenih. Varijanta je matematički moguća, ali prvi čovjek Zelenih i dosadašnji šef njemačke diplomacije se njome ne čini suviše oduševljenim: „Mi smo vodili predizbornu kampanju protiv politike socijalne hladnoće i ekološkog nazadovanja. Doduše, demokratske stranke trebaju međusobno razgovarati, ali je realnost sasvim druga stvar.“

Nitko ne želi u koaliciju s ljevičarima

Vrlo odlučnu izjavu u odnosu na koaliciju koju ne želi, a koja bi matematički bila ne samo moguća nego navodno kancelaru Schröderu, pa čak i njegovom zamjeniku Fischeru, najdraža, dao je šef Liberalne stranke Guido Westerwelle: „Mi slobodni demokrati želimo stvarnu promjenu politike, stvarni novi početak, za semafor-koaliciju i druge slične stvari ne stojimo na raspolaganju.“

Liberalna stranka je stvarni pobjednik ovih izbora, jedina koja je zabilježila znatni rast broja glasova u odnosu na 2002., ali na apsurdan način i njihov gubitnik, ukoliko s jednim od najboljih rezultata u povijesti ode u oporbu. Vrlo dobar rezultat je zabilježila i Stranka ljevice za koju su svi već u prvim minutama nakon izbora izjavili da je ne žele za koalicijskog partnera. Njezin karizmatični dvojac Oskar Lafontaine i Gregor Gysi vodili su oštru kampanju na samoj granici demokratski podnošljivoga, koketirajući netrpeljivošću prema strancima kao onima koji ugrožavaju radna mjesta Nijemaca. No, okupili su očito razočarane i, kako kaže Gregor Gysi, ništa se ne jede onako vruće kao što se kuha: „U Bundestagu imamo većinu lijevo od Unije i FDP-a, to je očito, samo time još ništa nismo postigli. Sada treba doći do kritičke rasprave unutar samoga SPD-a. Mi smo spremni na preuzimanje i drugačijeg oblika odgovornosti, ali to pretpostavlja drugačiji SPD, što bi moglo potrajati.“

Merkelovoj je najgore

U prvim se ocjenama komentatori slažu da je Angela Merkel u najtežem položaju. Neće lako obraniti poziciju, nakon što je za CDU postigla najlošiji rezultat od 1949. Schröder bi, pak, i u velikoj koaliciji želio ostati kancelarom, uvjeren da je slab uspjeh CDU-a rezultat usporedbe kandidata. Sigurno je samo da su ove izbore izgubili oni koji su trenutno na vlasti, ali ih oporba nije dobila. Birači su na neki način svojim političarima vratili loptu, moguć je cijeli niz političkih saveza, a rezultat glasovanja točno odražava i složenu situaciju u zemlji – između straha i nade, želje za promjenom, ali i nesigurnosti da bi ono što dolazi možda bilo još gore.

Izjalovile se nade hrvatskog izaslanstva

U prvim reakcijama iz inozemstva socijaldemokratski premijeri čestitaju kandidatu SPD-a, a oni iz narodnjačkih stranaka Merkelovoj. Iz Pariza je stigla najava da će njemačko-francuski dvojac bez obzira na boju vlade ostati europska lokomotiva. Razočarano bi moglo biti visoko izaslanstvo iz Hrvatske koje je u Berlin stiglo s velikim nadama u smjenu vlasti i očekivanu jaku podršku neke nove njemačke vlade brzom priključivanju zemlje Europskoj uniji.