1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Jeftini ugljen s Balkana truje čitavu Europu

7. ožujka 2019

Termoelektrane na Zapadnom Balkanu spadaju među najveće zagađivače zraka u Europi - uvelike zbog lošeg ugljena. Količina štetnih ispušnih plinova se polako počela smanjivati, ali bez konkretnije financijske pomoći EU.

https://p.dw.com/p/3EZzm
Kroatien Korruption Co2 neutrale Energie
Foto: Luka Tomac

Sumporni dioksid je proporcionalno najštetnija tvar iz dimnjaka termoelektrana na ugljen. Najkritičnijih 16 pogona tog tipa na području Zapadnog Balkana, međutim, ispušta dotičnog polutanta onoliko koliko i 250 ugljenih energana u zemljama Europske unije. Razlog je njihova zastarjelost te lošije filtriranje, ali još i više upotreba lošijeg ugljena, tj. nedostatno odsumporavanje goriva. Konkretne posljedice zagađenja na ljude su katastrofalne, izraženo u zdravstvenim statistikama čitave EU.

Nalazi su to, naime, istraživanja koje je nad spomenutih 16 termoelektrana provelo šest eminentnih europskih organizacija i međunarodnih koalicija koje se bave ekologijom, klimatskim promjenama i energetikom: HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch, Europe Beyond Coal, Agora Energiewende. Njihov rad je u Hrvatskoj podržala ekološko-aktivistička udruga Zelena akcija.

Kroatien Protest gegen Ölförderung in der Adria Luka Tomac Umweltaktivist
Luka Romac: Tranzicija se odgađaFoto: zelena-akcija.hr

Procijenjeno je da zagađenje koje izazivaju elektrane na ugljen dovodi do gotovo četiri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva u državama Zapadnog Balkana izvan EU-a, ali i više od dvije tisuće prerano umrlih u europsko-unijskim članicama. Glavna autorica izvještaja je Vlatka Matković Puljić, viša savjetnica u organizaciji HEAL.

Ostaviti preostali ugljen pod zemljom

Govoreći o potrebi prelaska na obnovljive, ekološki prihvatljive izvore energije, Luka Tomac iz Zelene akcije kazao nam je da se ozbiljniji početak tranzicije na Zapadnom Balkanu odgađa ili jednostavno ignorira. „To u zemljama Zapadnog Balkana podrazumijeva ostavljanje preostalih količina ugljena pod zemljom“, smatra voditelj klimatskog programa najveće ekološko-aktivističke organizacije u RH.

Energetski sektori država Zapadnog Balkana koji u velikoj mjeri ovise upravo o ugljenu, time će pretrpjeti izuzetan trošak, pa se zasad više u obzir uzima - odsumporavanje. Naročito su posrijedi energetike Srbije te Bosne i Hercegovine čijih sedam najkritičnijih termoelektrana, prema štetnim emisijama, prednjači među 16 istraživanih na prostoru regije.

Admir Softic
Admir Softic: EU nas direktno ne potpomažeFoto: bosnische Regierung

Admir Softić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, zadužen za energetiku, rekao je za DW kako BiH ipak slijedi obaveze smanjenja štetnih emisija preuzete Ugovorom o uspostavljanju Energetske zajednice s EU-om. Uz povremena kašnjenja, doduše, u osiguravanju financijskih sredstava te izradama plana realizacije mjera.

Pritom zaključeni Nacionalni plan smanjenja emisija za BiH predviđa dovođenje ispuštenog sumpor-dioksida na razinu manju od 15 tisuća tona te materije godišnje. I to postupno, s uračunatim godišnjim maksimumima, do zaključno 2028. godine. Danas je u istoj zemlji posrijedi čak oko 270 tisuća tona emisije. Na pitanje pomaže li EU takvu promjenu u BiH, Softić nam je rekao: „EU nam daje podršku jedino preko Energetske zajednice. Direktni oblik financijske podrške od EU i drugih fondova za projekte odsumporavanja u termoelektranama trenutno ne postoji."

Hrvatski dubiozni planovi oko Plomina 1

Admir Softić je za DW naglasio kako treba imati na umu da će prednosti implementacije nacionalnog plana za zdravlje ljudi i okoliša znatno premašiti investicijske troškove u smanjenju emisija sumpor-dioksida i ostalih najštetnijih tvari, poput dušičnih oksida i miješanih čvrstih čestica, tj. prašine. Svejedno, ne treba sumnjati da bi državama Zapadnog Balkana dobro došla i konkretnija pomoć Europske unije u samoj fazi implementacije spasonosnih mjera s visokim ulaganjima.

Deutschland Braunkohlerevier Lausitz | Förderbrücke Tagebau Jänschwalde
Energetski sektori država Zapadnog Balkana u velikoj mjeri ovise o ugljenuFoto: picture-alliance/dpa/P. Pleul

Direktno vezano uz ovu temu, u Zelenoj akciji raspitali smo se oko dubioznih aktualnih planova Vlade RH za ponovno otvaranje termoelektrane Plomin 1 u Istri. "Hrvatska elektroprivreda i Vlada RH u energetskoj politici zaostaju nekoliko desetljeća, kako po pitanju odabira energenata, tako i u ignoriranju klimatskih promjena. Umjesto da prepoznaju prilike i potencijal Hrvatske na području obnovljivih izvora energije, tvrdoglavo ustraju na ovisnosti o uvoznom ugljenu.

TE Plomin 1 je izgrađena još davne 1969. godine i napokon zatvorena 2017. Sada žele produljiti rad ove TE za još 15-20 godina, a da pri tome nisu uopće napravili procjenu utjecaja na okoliš“, rekao nam je Bernard Ivčić, član upravnog odbora Zelene akcije, dodavši da će ta udruga svakako tužiti nadležno ministarstvo u slučaju odobravanja okolišne dozvole za pokretanje rada Plomina 1.