Još se traži novi direktor Ureda za atomsku energiju

35 članova Vijeća guvernera Međunarodnog ureda koji danas i sutra (26. i 27.3.) zasjeda u Beču, dobro znaju da sa novim direktorom ne biraju samo čelnika stručnog i neovisnog tijela koje je utemeljeno u organizaciji Ujedinjenih naroda. Već je šveđanin Hans Blix i prije egipćanina Mohameda el Baradeia, uoči rata u Iraku pokazao kako ta organizacija može biti važan čimbenik i u pitanjima rata ili mira. U Iraku je, usprkos uvjeravanjima Međunarodnog ureda kako Bagdad nema niti može imati nuklearno oružje, ispao rat samo zahvaljujući bivšem američkom predsjedniku Bushu. El Baradei i Međunarodni ured se nakon toga mogao jedino tješiti Nobelovom nagradom za mir koju su primili 2005. godine.

Niski udarci iz Washingtona

Ali problemi - i niski udarci protiv dosadašnjeg direktora, nisu prestali. Slijedeći je pitanje Irana i El Baradei je postavio pitanje reforme Sporazuma o neširenju atomskog oružja. Upravo je ovaj ured od sklapanja Sporazuma 1970., zadužen za njegovu provjeru i to iako se od onda mnogo toga promijenilo. Osobito u korištenju atomske energije u civilne svrhe, gdje se dosadašnji direktor onda barem ustrajao u novoj koncepciji nadzora i goriva i nuklearnog otpada koji time nastaje. Vlada bivšeg američkog predsjednika je u tome vidjela susretljivost Ureda atomskim ambicijama Irana - i između ostalog optužila El Baradeia da je popustljiv samo zato jer mu je supruga porijeklom iz Irana.

Div u Beču

Međunarodni ured za atomsku energiju je u svom, gotovo polustoljetnom postojanju prošao put kao i mnoge institucije Ujedinjenih naroda: od malog ureda kojeg je 1957. inicirao tadašnji američki predsjednik Eisenhower kada je već postalo očito da sve više zemalja teži atomskom oružju, do današnjeg birokratskog giganta sa sjedištem u Beču, sa 2.200 suradnika iz 90 zemalja. Načelno je na čelu organizacije njena Generalna skupština koja okuplja predstavnike svih 146 zemalja članica. Ali ona se sastaje samo jednom godišnje: operativno vodstvo je prepušteno Vijeću guvernera koje broji 35 članova i koje se sastaje i po pet puta godišnje. Za izbor direktora je potrebna dvotrećinska većina, dakle 24 glasova.

Japanac je bio favorit

Za položaj direktora su bila istaknuta dva kandidata: veleposlanik Južne Afrike u toj organizaciji, Abdul Samad Minty i veleposlanik Japana, Yukiya Amano. U današnjem, prvom krugu glasovanja niti u trećem pokušaju nije bilo kandidata koji je osvojio potrebnu većinu makar je u sva tri prebrojavanja glasova, kandidat iz Japana imao uvjerljivu većinu. Utoliko će se u sutrašnjem krugu birati između Amana i nekog novog kandidata. Ako pak niti sutra ne bude poznat novi direktor, zapravo još ima vremena za isticanje novih kandidata: mandat Mohameda El Baradeia istječe tek u studenom.

Autor: A. Šubić