Josip Jurčević - predsjednik po mjeri desnice

U predizbornoj kampanji malo toga se čulo od Josipa Jurčevića jer, kako tvrdi, u medijima postoji korupcijska hobotnica koja ima svoje favorite za Pantovčak, a on definitivno nije u takvom društvu.

Tito ne zaslužuje trg

Josip Jurčević rođen je 1951. godine u Studencima, nedaleko od Imotskog. Da su svi poput njega Hrvatska ne bi morala brinuti o natalitetu. Naime, Jurčević je sretno oženjen i otac sedmero djece. Osnovnu školu, gimnaziju te Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. Magistrirao na istom fakultetu s temom Problemi proučavanja žrtava Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske.

Doktorirao je 2000. godine s temom Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine. Komunistički režim u bivšoj SFRJ postao je njegova profesionalna opsesija koja je kulminirala knjigom „Bleiburg – jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima.“ Josipa Broza Tita smatra najveći zločincem u povijesti Hrvata, a još poraznijim činjenicu da Titovo ime i dan danas krasi najljepši zagrebački trg.

Obrtnik, umjetnik i sveučilišni profesor

Po završetku studija Jurčević nije uspio dobiti posao, te je na određeno vrijeme radio u osnovnim i srednjim školama, bavi se i obrtom te primijenjenom umjetnošću. Od 1994. do 1997. radio je u Saboru kao savjetnik pri Komisiji za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava. U Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“ zaposlen je od 1997. godine. Osim na spomenutom institutu, djeluje i u akademskim krugovima. Studente podučava povijesti 20. stoljeća i suvremenoj hrvatskoj povijesti na zagrebačkom, ali i osječkom sveučilištu. Dragovoljac je Hrvatskog domovinskog rata od ljeta 1991. godine.

Loše sluge loših gospodara

Činjenicu da se Hrvatska nalazi na pragu Europske Unije Jurčevića nimalo ne veseli. Reći će da su domaće institucije dovele Hrvatsku u izrazito neravnopravan položaj, koji je štetan, sramotan i ponižavajući: „Očigledno je da su korumpirane upravljačke strukture u Hrvatskoj tek loše sluge loših gospodara Hrvatska je neprekidno podređena svim diktatima raznih institucija, ili čak skupina i pojedinaca, iz međunarodne zajednice. Sve odluke – od ulaska u NATO, do ZERP-a i odnosa s MMF-om – čisti su diktat, u kojem se samo izvršavaju vanjski nalozi i ruše se ostaci suverenosti.“, izjavio je jednom prigodom.

Smatra da se Hrvatska, prije svega, treba okrenuti jugoistočnom susjedu, Bosni i Hercegovini gdje bi valjalo riješiti pitanje ravnopravnosti Hrvata.

Postojanje Republike Srpske naziva najvećom sramotom jugoistočne Europe i međunarodne zajednice, jer upozorava da je spomenuta tvorevina nastala na najgorim zločinima koje poznaje civilizacija i međunarodno pravo.

Autor: Goran Prokopec

Odg. ur.: Marijana Ljubičić