1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Još se čeka odluka o Aja Sofiji

Ünker Pelin | Daniel Derya Bellut
5. srpnja 2020

Visoki upravni sud ipak još nije odlučio o želji Erdogana Aju Sofiju opet pretvoriti u džamiju. On želi odgovor do 15. srpnja, a sucima će očito biti do tog roka potrebno dobro razmisliti o posljedicama.

https://p.dw.com/p/3ekMX
Der Papst in Istanbul 29.11.2014
Foto: Guzelce/Getty Images

Aja Sofija (od grčkog Ἅγια Σοφία Sveta mudrost) nije samo prepoznatljivi simbol grada Istanbula, već i najpopularnija turistička atrakcija u Turskoj. Ogromna kupola od kamena i cigle kao i unutrašnjost zdanja ukrašena vrijednim freskama, privlače milijune posjetitelja koji dolaze vidjeti ovaj spomenik kulture i dio svjetske baštine UNESCO-a. Ali Aja Sofija je više od arhitektonskog remek djela: ona je oduvijek bila politički simbol.

Monumentalnu građevinu podigao je bizantski car Justinijan u šestom stoljeću nove ere. Kada su Osmanlije 1453. godine osvojile Carigrad, sultan Mehmed II. je crkvu pretvorio u džamiju. Osnivač Turske Republike Mustafa Kemal Ataturk je preko Aje Sofije uputio važnu simboličnu poruku: 1935. godine pretvorio ju je u muzej. "Moderna Turska je sekularna zemlja", tako da je glasila poruka "Oca moderne Turske".

Sadašnji turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pak ovo povijesno zdanje smješteno u istanbulskoj četvrti Fatih želi iskoristiti za političke bodove. Za njegove nacionalističke i islamističke birače je ova sudbina Aje Sofije simbol osvajanja kršćanskog Carigrada od strane Osmanlija, ali i simbol nadmoćnosti islamskog svijeta.

Unutrašnjost Aje Sofije
Atatürku niti islam nije bio važan u stvaranju nove turske nacije u zdanju gdje je su ikone odmah uz sure. Erdoganu je pak važan baš svaki simbol "slavne prošlosti" kako bi zadržao naklonost birača.Foto: Getty Images

San o džamiji sve bliži?

Turski predsjednik zato pod svaku cijenu želi promijeniti nekadašnju odluku Ataturka koju njegovi službenici zovu "nelegalnom".Aja Sofija bi ponovo trebala biti zgrada za muslimansku molitvu. U Turskoj je bilo već više neuspješnih pokušaja pretvoriti Aja Sofije u džamiju, ali ovaj put bi moglo biti drugačije. Vrhovni upravni sud već duže razmatra je li odluka Kemala Ataturka pretvoriti Aju Sofiju u muzej legalna i je li on uopće to mogao odlučiti. Odluka se očekivala već ovog četvrtka (3.7.), ali kako se čini će suci razmišljati sve do roka kojeg je odredio Erdogan - 15. srpnja.

Inicijativa Erdoganove partije AKP popraćena je nacionalističkom retorikom. "Aja Sofija je naše geografsko vlasništvo i pod našim je suverenitetom. Oni koji su je osvojili mačem također imaju imovinska prava", rekao je Numan Kurtulmuş, zamjenik predsjedavajućeg AKP-a.

Erdoganova vladajuća stranka sigurna je u pobjedu: još u ponedjeljak, na 567. godišnjicu od osvajanja Carigrada, jedan istanbulski imam je organizirao da se u Aja Sofiji čitaju kuranske sure. Nakon toga, turska javnost je počela nagađati je li već odlučeno i jesu li to već zapravo pripreme pretvaranja Aje Sofije u džamiju.

Papa Franjo u Istanbulu 2014. posjećuje Aju Sofiju
U neka sretnija i mirnija vremena je i papi Franji bilo moguće doći u Istanbul i posjetiti muzej Aje Sofije. A i on je bio zapanjen zdanjem - kao i, kako se kaže, car Justinijan kad je prvi puta ušao u nju.Foto: Reuters/T.Gentile

Čin razdvajanja

Erdoganova inicijativa je već drastičan pokušaj opet vratiti birače njegovoj stranci AKP koja je, prema posljednjim ispitivanjima, izgubila toliku popularnost među biračima. Erdogan zato takvim nacionalističkim potezima želi opet privući Turke na svoju stranu.

No oni istovremeno otvaraju stare rane: carigradski patrijarh Bartolomej, poglavar Pravoslavne crkve, oštro se usprotivio pretvaranju Aje Sofije u džamiju. Aja je jedan od najvažnijih spomenika ljudske civilizacije i pripada ne samo njenim neposrednim vlasnicima nego i "cijelom čovječanstvu", rekao je patrijarh na crkvenom bogoslužju u Istanbulu.

Nikolas Uzunoglu, predsjednik Federacije Turaka grčkog porijekla (IREF), za DW kaže da je pogrešno što Aja Sofija postaje politički predmet sporenja. Ovo povijesno zdanje je simbol mira između vjera i civilizacija. Izjave o osvajanju Aja Sofije mačem "trebale bi izazvati zabrinutost u našem društvu", rekao je Uzunoglu.

Süleymanova džamija u Istanbulu
Aja Sofija već odavno nije niti najveće zdanje u Istanbulu kojem doista ne nedostaju džamija. U ovo doba korone su neke čak pretvorene u centar za zbrinjavanje pogođenih.Foto: DW/D. Dedovic

"Ne postoji vjersko opravdanje"

I akademski svijet je zabrinut zbog moguće transformacije muzeja. „Aja Sofija već 1500 godina služi dvjema svjetskim religijama, makar njena arhitektura nije promjenjena", kaže povjesničar Edhem Eldem s istanbulskog univerziteta Bogazici. "U svijetu postoji samo nekoliko takvih građevina. I moraju se zaštititi."

Aja Sofija takođe predstavlja zajedničko, univerzalno ljudsko nasljeđe. "Želimo li ovu svjetsku baštinu izolirati i sakriti? Zar nije bolje predstaviti je i dalje cijelom svijetu?", postavlja pitanje Eldem.

I islamski teolog İhsan Eliaçık slično misli. Za njega ne postoji vjersko opravdanje za takav korak. "Za pravo mačem" nema mjesta u Kur'anu. Nasilno prisvajanje kulturno-povijesnih zdanja je zabranjeno. Aja Sofija je simbol mira između islamskog i kršćanskog svijeta”, kaže Eliacik.

Prigovori koji, čini se, ne zanimaju turskog predsjednika Erdogana. Grčko-pravoslavnoj zajednici u Turskoj nedavno je poručio: „Kad nam kažete:„ Molim vas, nemojte pretvoriti Aja Sofiju u džamiju ", mislite li da se Turska mora prikloniti vašoj volji? Čekamo odluku Vrhovnog upravnog suda. Nakon nje će se poduzeti potrebni koraci.