1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Društvo

Kada nekog nazvati Židovom postane uvreda

22. studenoga 2018

Porast antisemitizma u Njemačkoj nije poštedio ni škole. Kako se učitelji nose s tim problemom? DW je razgovarao s jednim od onih koji se svakodnevno susreću s antisemitizmom.

https://p.dw.com/p/38dso
Deutschland - Jüdischer Schüler gemobbt
Foto: Imago/UIG/D. Godong

Da postoji nešto tako kao povjerenik za borbu protiv antisemitizma na školama, 40-godišnji učitelj Florian Beer bi sigurno dobio tu funkciju. Ovaj pedagog već neko vrijeme po školama na zapadu Njemačke drži predavanja na temu „Antisemitizam na školama". I trenutno ima jako mnogo posla.

„Kada pitam jednog učenika zašto je svog kolegu nazvao ‚Ti Židove' odgovaraju mi da je to pogrdna riječ kojem žele nekog nazvati izdajnikom. To je naravno antisemitizam ali učenici toga često nisu ni svjesni", priča Beer. Pritom je antisemitizam u Njemačkoj u porastu. Posebice se, kako to pokazuje jedna studija Tehničkog sveučilišta u Berlinu, antisemitizam širi po društvenim mrežama. I on više nije samo ograničen na islamističke ili radikalno desne krugove nego sve više prodire u sredinu društva. „Pripadnici židovske zajednice se više ne usude isticati simbole svog porijekla. Iz straha od napada, oni preko kipe (vjersko pokrivalo za glavu op.ur.) navlače baseball kapu ili kapuljaču", kaže Beer.

Povjerenici za borbu protiv antisemitizma

Florian Beer, Gewerkschaft Erziehung und Wissenschaft
Florian Beer - borba protiv antisemitizma na školamaFoto: DW/O. Pieper

Savezna pokrajina Sjeverna Rajna – Vestfalija je spoznala problem i od nedavno uvela položaj povjerenika za borbu protiv antisemitizma. Ovu funkciju je preuzela bivša savezna ministrica pravosuđa Sabine Leutheusser-Schnarrenberger. Da je djelovanje na ovom području potrebno, pokazuje i porast broja kaznenih djela s antisemitskom pozadinom za devet posto, na 324. Ministarstvo obrazovanja je pedagoško osoblje pozvalo da prijavljuje sve slučajeve antisemitizma vlastima. No za pedagoga Beera je to problematično. „Naravno da je to potpuno ispravno ali u trenutku kada prijavim učenika time prekidam svoj pedagoški odnos", kaže nastavnik. Njemu je draža prevencija. On sa svojim razredima redovito odlazi u koncentracijske logore Sachsenhausen ili Auschwitz. „Većina učenika je tijekom posjeta potpuno mirna. Neki posjet logoru ne bi ni izdržali pa i ne idu tamo. Zato je potrebna dobra pedagoška priprema. Ni u kom slučaju se učenike ne bi smjelo prisiljavati na odlaske na ova mjesta", kaže Beer.

Holokaust za nove sugrađane

U Njemačkoj je tema Holokausta obavezna u devetom razredu i ona se obrađuje kroz predmete povijest, njemački i vjeronauk. No pitanje je je li to dovoljno. „Tematiziramo Holokaust i na kraju stoji zaključak: ‚Tako nešto se ne smije ponoviti'. No židovski život u Njemačkoj se ignorira. Pritom je vrlo važno da učenici vide da se ne radi samo o prošlosti i njohovom ubijanju, već i da su Židovi danas ponovno aktivni dio njemačkog društva”, kaže Beer koji je oženjen jednom Židovkom.

Ovaj pedagog predaje u večernjoj gimnaziji, dakle njegovi učenici su s 20 do 25 godina nešto stariji. Svaki drugi dolazi iz migrantske obitelji i mnogi su odrasli s antisemitizmom. "Antiizraelska propaganda u zemljama iz kojih dolaze je ogromna. Mnoge izbjeglice mi ne vjeruju kada im objašnjavam da u Izraelu živi 20 posto Arapa koji imaju i svoje predstavnike u izraelskom parlamentu”, kaže Beer. I to često urodi plodom.

„Mnogi Sirijci kojima predajem na kraju kažu kako su i u Siriji oduvijek znali da se radi o antiizraelskoj propagandi. "Jedan učenik stranog porijekla, koji je upravo stekao njemačko državljanstvo, rekao mi je kako smatra da sada on, kao Nijemac, mora preuzeti dio odgovornosti za ono što se Židovima događalo tijekom nacionalsocijalizma”.

Tema antisemitizma mora postati dio pedagoške izobrazbe

Konzentrationslager Auschwitz I
Posjet koncentracijskim logorima nije za svakog učenikaFoto: picture alliance/AP Photo

Strah od nepoznatog je ono protiv čega se Beer svojim aktivnim radom s učenicima bori. U to spadaju i posjete u sinagoge. Neki od učenika tada odbijaju staviti kipu na glavo kao što je to obaveza za muškarce pri ulasku u sinagogu. No tada se pronađe kompromis: oni koji ne žele nositi kipu, prebace maramu preko glave. „Ali barem po privi put tako vide sinagogu iznutra", kaže Beer.

Odnedavno Središnje vijeće Židova u Njemačkoj je školama dalo na raspolaganje nastavni materijal s temom antisemitizma. To je dobar početak, smatra Beer. No kako pristupiti ovoj osjetljivoj tematici bi budući pedagozi trebali učiti i tijekom svoje stručne naobrazbe. „Nedopustivo je da budući nastavnici kroz studij prolaze bez da se susretnu s antisemitizmom. I nastavnici matematike i kemije moraju znati kako reagirati kada uskoro na školskom hodniku čuju ‚Ti Židove'".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android