Kako desničarima zabraniti demonstracije

Na sutrašnji dan prije 60 godina, vojnici Crvene Armije u prodoru kroz Poljsku doprijeli su do ogromnog kompleksa zgrada okruženog bodljikavim žicama i koji je postao sinonim za sva zvjerstva nacističkog režima: koncentracioni logor Auschwitz. Danas se na tom mjestu održava komemorativna svečanost sjećanja na milijune žrtava iz gotovo svih država Europe, dakako prije svega židovske vjeroispovjesti. Upravo uoči tog dana – i u sjenci sve češćih i besramnijih istupa neonacista u Njemačkoj, njemački ministar unutrašnjih poslova Schilly pokrenuo je inicijativu drastičnog pooštrenja propisa o prosvjedima već kada postoji i mogućnost da se taj skup iskoristi za veličanje nacizma i nijekanje zločina III Reicha. No veliko je pitanje – bez obzira koliko plemenita namjera bila – da li se takav zakon uopće može napisati a da se ne zadire u ustavno pravo okupljanja koji na žalost štiti i one koji do Ustava ne drže osobito mnogo.

Savezni ministar unutarnjih poslova Otto Schily zamišlja da se odrede područja oko određenih institucija i građevina koja bi praktično bila blokirana za sve demonstracije. Područja bi bila proglašena zaštićenim okruzima. S ministarstvom pravosuđa je, kako javljaju mediji, već dogovoreno da bi se donijela zabrana neonacističkih demonstracija na mjestima koja podsjećaju na žrtve organiziranog djelovanja nedostojnog čovjeka i koji se smatra nacionalnim simbolom za takvo djelovanje. Između ministarstava se još pregovara o Schilyjevom zahtjevu da se demonstracije mogu zabraniti ako se strahuje da će se na njima širiti nacistička ideologija. U postojećem tekstu nacrta govori se posebno o veličanju taklve ideologije.

Cijelu raspravu zahuktali su ispadi desničarskog NPD-a u saskom Landtagu – ignoriranje minute šutnje u znak sjećanja na žrtve holokausta te izjave kako je savezničko bombardiranje njemačkih gradova također bio holokaust. Stranka je za 8. svibnja najavila demonstracije kod Brandenburških vrata, a budući da se nedaleko nalazi spomenik židovima stradalima u holokaustu koji bi se nekoliko dana nakon toga trebao službeno i otvoriti, u političkoj je javnosti to shvaćeno kao smišljena provokacija.

Šefica Kršćansko-demokratske unije Angela Merkel podržala je namjeru ministra Schilyja da se zona u kojoj bi bile zabranjene demonstracije proširi: "Tu je primjerice i zaštita spomenika sovjetskim vojnicima, a jednako tako mogu se zaštititi Brandenburška vrata i okolna mjesta. Tu ne vidimo nikakav problem. To je pitanje političke volje.” Schily međutim nema potporu u vlastitim redovima. SPD-ovac Dieter Wiefelspütz smatra da je planirano ograničavanje prava na okupljanje čak i protuustavno: ”To smo čak nekoliko puta i provjerili. Osim toga upozoravam da ne postoji nikakav pravni patentni recept protiv desnog ekstremizma.” Predsjednica Bundestagovog odbora za unutarnju politiku Cornelia Sonntag-Woglast smatra kako ne smije postojati proganjanje moralnih načela. Slično razmišljaju i koalicijski partneri. Silke Stokar iz stranke Zelenih ističe kakose na provokacije NPD-a treba reagirati javnim sučeljavanjem, a ne ograničavanjem prava na okupljanje. Volker Beck ističe: "Manje će nam pomći pravne odredbe i zabrane, nego da se tom ludilu suprotstavimo prosvjećivanjem i odvažnošću.”