Kako do energije od sunca i vjetra
20. siječnja 2004Oglas
U Berlinu je jucer pocela konferencija o buducnosti energetske politike u Europi. Trodnevni skup se održava pod pokroviteljstvom povjerenice EU-a za energiju Loyole de Palacio i sveznog ministra okoliša Juergena Trittina, a na njemu su se okupili delegati iz starih i novih clanica EU-a.
Cilj konferencije je priprema za vrhunski susret o energiji sunca i vjetra što ce se u lipnju održati u Bonnu. Na tom susretu ce predstavnici 80 država razmatrati strategije kako te vrste energije uciniti konkurentnijima na tržištu. Jer, sunceva energija i energija vjetra ne štite samo klimu, nego ujedno stvaraju i više radnih mjesta nego elektrane na ugalj ili atomske centrale, kaže savezni ministar okoliša Juergen Trittin dodajuci:
"Korištenje obnovljivih energija ujedno je politika mira. Svaka zemlja ima obnovljive energije u izobilju. Ni jedna zemlja ne mora zbog toga ratovati. Solarne elektrane koje ujedno desaliniraju vodu mogu u pojasu zemlje oko ekvatora sprijeciti sukobe oko pitke vode. Vjetrenjace nikoga nece dovesti u napast da ratuje zbog nafte."
Ali, globalnu energetsku politiku i dalje odreduju ugalj i atomska energija. Iz obnovljivih izvora dobiva se manje od 5 posto ukupne potrebe za elektricnom strujom i toplinskom energijom na zemlji. Svake godine se na fosilne izvore energije, dakle ugalj i naftu, troši 70 miiljardi eura, za energiju vjetra i sunca samo 4 milijade eura. U Europi na obnovljive energije otpada 7 posto ukupne energije, a Europljani bi tukolicinu htjeli do 2010. povecati na 12 do 13 posto. Predstavnik organizacije Greenpeace Sven Teske drži da je Europska unija mogla postaviti ambiciozniji cilj, 20 posto do 2020. godine.
"To bi bio dobar znak drugim zemljama koje ce sudjelovati na vrhunskom susretu o obnovljivoj energiji u lipnju u Bonnu. Ako jedina industrijska regija koja sudjeluje na tom susretu ne formulira razborite ciljeve, kako ce to uciniti zemlje u razvoju, recimo iz Južne Amerike, Azije ili Afrike. A imamo dojam da i u Europi upravo popušta osjecaj za obnovljivu energiju. Primjerice, na ovu konfeenciju nisu došli najvažniji energetski politicari u europskom kontekstu. Svi su kratkorocno otkazali."
I u Europi je gospodarstvo u krizi. A poticanje korištenja sunceve energije ili energije vjetra skupo je. I u zemlji koja je bila uzorna glede zaštite okoliša Njemackoj smanjene su subvencije za energiju vjetra. Ni na razini Ujedinjenih naroda nece biti lako ostvariti zacrtane ciljeve. Na vrhunskom susretu u Johannesburgu prije 15 mjeseci propao je plan dogovora o kvoti obnovljive energije, prije svega zbog nespremnosti Sjedinjenih Americkih Država i Australije na suradnju. Nakon toga je nastala ideja da Europska unija povede skupinu zemalja koje su spremne na jace poticanje korištenja obnovljive energije, a u meduvremenu je toj inicijativi pristupilo 80 zemalja.
Cilj konferencije je priprema za vrhunski susret o energiji sunca i vjetra što ce se u lipnju održati u Bonnu. Na tom susretu ce predstavnici 80 država razmatrati strategije kako te vrste energije uciniti konkurentnijima na tržištu. Jer, sunceva energija i energija vjetra ne štite samo klimu, nego ujedno stvaraju i više radnih mjesta nego elektrane na ugalj ili atomske centrale, kaže savezni ministar okoliša Juergen Trittin dodajuci:
"Korištenje obnovljivih energija ujedno je politika mira. Svaka zemlja ima obnovljive energije u izobilju. Ni jedna zemlja ne mora zbog toga ratovati. Solarne elektrane koje ujedno desaliniraju vodu mogu u pojasu zemlje oko ekvatora sprijeciti sukobe oko pitke vode. Vjetrenjace nikoga nece dovesti u napast da ratuje zbog nafte."
Ali, globalnu energetsku politiku i dalje odreduju ugalj i atomska energija. Iz obnovljivih izvora dobiva se manje od 5 posto ukupne potrebe za elektricnom strujom i toplinskom energijom na zemlji. Svake godine se na fosilne izvore energije, dakle ugalj i naftu, troši 70 miiljardi eura, za energiju vjetra i sunca samo 4 milijade eura. U Europi na obnovljive energije otpada 7 posto ukupne energije, a Europljani bi tukolicinu htjeli do 2010. povecati na 12 do 13 posto. Predstavnik organizacije Greenpeace Sven Teske drži da je Europska unija mogla postaviti ambiciozniji cilj, 20 posto do 2020. godine.
"To bi bio dobar znak drugim zemljama koje ce sudjelovati na vrhunskom susretu o obnovljivoj energiji u lipnju u Bonnu. Ako jedina industrijska regija koja sudjeluje na tom susretu ne formulira razborite ciljeve, kako ce to uciniti zemlje u razvoju, recimo iz Južne Amerike, Azije ili Afrike. A imamo dojam da i u Europi upravo popušta osjecaj za obnovljivu energiju. Primjerice, na ovu konfeenciju nisu došli najvažniji energetski politicari u europskom kontekstu. Svi su kratkorocno otkazali."
I u Europi je gospodarstvo u krizi. A poticanje korištenja sunceve energije ili energije vjetra skupo je. I u zemlji koja je bila uzorna glede zaštite okoliša Njemackoj smanjene su subvencije za energiju vjetra. Ni na razini Ujedinjenih naroda nece biti lako ostvariti zacrtane ciljeve. Na vrhunskom susretu u Johannesburgu prije 15 mjeseci propao je plan dogovora o kvoti obnovljive energije, prije svega zbog nespremnosti Sjedinjenih Americkih Država i Australije na suradnju. Nakon toga je nastala ideja da Europska unija povede skupinu zemalja koje su spremne na jace poticanje korištenja obnovljive energije, a u meduvremenu je toj inicijativi pristupilo 80 zemalja.
Oglas