1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako graditi infrastrukturu bez zaduživanja

Gordana Simonović28. ožujka 2005

Hrvatska je izgradnjom autocesta napravila velik korak u ekonomskom priključivanju razvijenim zapadnim zemljama, ali izgradnja infrastrukture koju se financira iz državnog proračuna donosi probelem sve većeg zaduživanja, što na stranom, što na domaćem tržištu.

https://p.dw.com/p/9YmD
Foto: AP

Međunarodni monetarni fond pritišće Hrvatsku da smanji javnu potrošnju i izdatke za cestogradnju. Minus u državnoj blagajni, po svim će pokazateljima, biti veći od planiranih 3,7 posto brutto domaćeg proizvoda, zbog loše naplate poreza na dodanu vrijednost država godišnje gubi oko 700 milijuna kuna, nezaposlenost raste sedmi mjesec za redom, inflacija je dosegnula tri posto, a potrošačke su cijene u veljači ove godine za 3,3 posto veće nego u istom mjesecu prošle godine. Vlada se manje zadužuje na inozemnom tržištu, ali je našla izvore financiranja na domaćem novčanom vrelu dok na unutarnjem tržištu jača nelikvidnost, o kojoj gospodarstvenici samo potiho govore.

U takvom, samo grubo narisanom hrvatskom gospodarskom trenutku, Vlada premijera Ive Sanadera sklopila je ugovor o gradnji novih 97 kilometara auto-ceste Zagreb-Split-Dubrovnik, dionicu Dugopolje-Ploče. Za tu dionicu, na javnom je natječaju, posao dobio konzorcij domaćih tvrtki. Izgradnja gotovo 100 kilometara auto-ceste, vrijedne 5 milijardi kuna, trebala bi biti gotova do 2008. godine.

Tada će Hrvatska sveukupno imati 1120 kilometara auto-cesta. Za četvorogodišnji plam gradnje ceste izdvojit će se oko 33 milijarde kuna. Ministar obnove, razvoja, mora i turizma Božidar Kalmeta ističe veliki značaj gradnje auto-cesta za zemlju: «Time se puno toga postiže – od ravnomjernog područnog razvitka, preko razvitka prioritetnih grana, porasta zaposlenosti, sigurnosti u prometu, povezivanja Hrvatske s cestovnim pravcima ostalih europskih zemalja.»

Izdvajanja za gradnju cesta time će se povećati za 13 i pol posto nego ranijih godina, što MMF sigurno neće pozdraviti. Zbog toga Vlada ozbiljno razmišlja da gradnju auto-ceste Zagreb-Sisak, u dužini od 46 kilometara, da u koncesiju. Tako bi se troškovi gradnje prebacili s države i državnih poduzeća na privatnog koncesionara. Pod koncesionarskim su ugovorima izgradnja i održavanja cesta Zagreb-Macelj i Istarski ipsilon, a stručnjaci drže da je zbog slabe iskorištenosti auto-cesta za Hrvatsku isplativiji upravo takav model financiranja i gradnje prometnica.