Kako napreduju pristupni pregovori Hrvatske?

Trenutno se u Europskoj komisiji nalazi šest pregovaračkih stajališta, a budući da Slovenija ne želi ući u povijest zemalja koje su imale Predsjedništvo Europskom unijom sa najmanje zatvorenih poglavlja u pristupnim pregovorima s Hrvatskom, osjetno se primjećuje da i Slovenci sve više ne samo da pokazuju svoj interes za hrvatske pregovore već i da se konstruktivno zalažu za uspješno zatvaranje poglavlja s Hrvatskom.

Osim 6 pregovaračkih stajališta Hrvatska je predala i mjerila za otvaranje za osam poglavlja te dva mjerila za zatvaranje, a do kraja lipnja i slovenskog Predsjedništva Hrvatska namjerava predati još tri pregovaračka stajališta. Prema tom planu Hrvatskoj bi nakon lipnja ostalo još šest odnosno osam poglavlja za otvaranje.

Hrvatska je predala i 90 posto mjerila za otvaranje. U Bruxellesu iz diplomatskih krugova se pojašnjava da bi učinak koji se mjeri brojkama mogao biti i veći. No trenutno se čeka na mišljenje Europske komisije za 17 hrvatskih zakona koji su u pripremi. Samo ovoga trenutka u Europskoj komisiji se nalazi oko 1.000 stranica materijala iz Hrvatske na uvid.

Francuska će ubrzati pregovore s Hrvatskom

U Bruxellesu se doznaje da će Francuska, koja u drugoj polovici od Slovenije preuzima Predsjedništvo Unijom, ubaciti u višu brzinu pregovore s Hrvatskom. Francuska će sa svojim velikim iskustvom velike članice i zemlje utemeljiteljice Unije, imati snage ukazati Europskoj komisiji da u nekim segmentima mora intenzivirati ili čak ubrzati svoj rad u pristupnim pregovorima s Hrvatskom.

Netko će možda pitati, pa zašto bi Francuska gurala Hrvatsku. Posjetimo se da je Francuska zemlja koja se itekako zalaže za proširenje, premda na vrlo specifičan i selektivan način. Parizu je stalo do toga da Hrvatska postane uspješna priča ne samo za Europsku uniju, već i za regiju, a na koncu i za samu Francusku.

Hrvatska poveznica daljnjih proširenja

U Bruxellesu se sve češće spominje da je Hrvatska zapravo poveznica daljnjeg proširenja Europske unije. Hrvatska je poveznica između petog proširenja i daljnjeg proširenja koje će se vjerojatno dogoditi. Što se tiče ulaska Hrvatske u Uniju to odavno više nije pitanje da li ona ulazi već kada će se to dogoditi.

Proces proširenja složeniji od predviđenog

U međuvremenu sve više čimbenika u europskim institucijama stiglo je do spoznaje da ovakav proces proširenja kroz kojeg prolazi Hrvatska sa brojnim mjerilima, je zapravo mnogo složeniji nego je to itko pomišljao. Osim toga, valja podsjetiti da Hrvatska svoja pregovaračka stajališta za svako poglavlje mora uvijek predati Europskoj komisiji, koja kao filter procjeni ista i tek ih kasnije šalje dalje zemljama članicama. To košta vremena. U posljednjem krugu proširenja kandidatske zemlje su svoja pregovaračka stajališta davale istodobno i Komisiji i zemljama članicama.

Hrvatska mora ispuniti dva paketa uvjeta

Hrvatska se danas nalazi pred dva paketa uvjeta koja mora ispuniti kako bi ušla u članstvo. Jedan je paket sve ono što možemo nazvati klasičnim uvjetima, kao što su borba protiv korupcije, reforma pravosuđa i državne uprave, restrukturiranje brodogradilišta i slično; a drugi paket uvjeta je zapravo ostvariti razinu sposobnosti svih strana Hrvatske, Europske unije i zemalja članica da sa svojim administrativnim kapacitetima odrade i riješe vrlo složeni posao pristupnih pregovora s Hrvatskom.

Mjerila sa i po 2.000 stranica

Hrvatska je prva zemlja koja pregovara o članstvu i koja mora ispuniti uvjete mjerila za otvaranje i zatvaranje određenih poglavlja. Od 70 mjerila od kojih 47 za zatvaranje, radi se o materijalu koji može imati od 15 preko 50 i 100 pa i do 2.000 stranica. Sav taj materijal ne samo da treba napisati i prevesti s hrvatske strane, već isti treba pročitati i ocijeniti s europske strane.

Priznaje se da su se s obje strane mnoge stvari poboljšale, ali još uvijek usvajanje zakona u Hrvatskoj ne ide dovoljnom brzinom, kao što ni odgovori Europske komisije na pregovaračka stajališta nemaju zadovoljavajuću dinamiku.

Do kraja godine kandidatski status zemljama regije?

Ipak, mnogi tvrde kako se vidi svjetlo na kraju tunela pristupnih pregovora za Hrvatsku te da nikoga ne bi trebalo posebno iznenaditi ako na kraju godine Europska unija odluči dodijeliti svim zemljama jugoistočne Europe kandidatski status, čime bi zapravo Bruxelles skinuo teret i pritisak sa svojih leđa, jer tada zapravo pravi posao počinje u Beogradu, Skoplju, Podgorici, Tirani, a možda i u Sarajevu, posao kojeg je Hrvatska odradila još prije četiri godine.

Hrvatska bi do kraja ove godine mogla otvoriti sva poglavlja i zatvoriti najveći dio istih, dok bi se susjedne zemlje tek bacile na posao odgovaranja upitnika Europske unije.

Povezanost irskog referenduma i članstva Hrvatske?

Hrvatska ne treba strahovati ni od irskog referenduma o Lisabonskom sporazumu koji se održava 12. lipnja , rekao je jedan diplomat u Bruxellesu, dok bi negativan ishod referenduma u Irskoj najvjerojatnije zaustavio svako daljnje proširenje na neodređeno vrijeme. U tom slučaju Hrvatska bi kao 28. članica Europske unije mogla biti posljednja zemlja koja bi ušla u Uniju.